Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu proslavila 85 godina kontinuiranog rada

Svečanom akademijom, uoči svetkovine sv. Josipa, svoga zaštitnika, Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti u Zagrebu (NKG) proslavila je Dan škole i 85 godina kontinuiranog rada na današnjoj lokaciji na Šalati.
Autor: Laudato/IKA Photo: www.skyscrapercity.com srijeda, 19. ožujka 2014. u 13:13

Ravnatelj NKG-a dr. sc. Marijan Franjčić dao je kraći povijesni osvrt postojanja NKG-a. U tom vidu podsjetio je da je kardinal Juraj Haulik 1854. godine preuređujući studij u bogosloviji na Kaptolu, uveo licej sa 7. i 8. razredom gimnazije. Kako se za vrijeme prvog svjetskog rata i poslije sve manje gimnazijalaca prijavljivalo u 7. i 8. razred, bilo je i manje svećenika, pa je stoga nadbiskup Antun Bauer 1920. proširio licej s još dva viša gimnazijska razreda, 5. i 6, a u školskoj godini 1922./23. dodana su i četiri niža razreda, te je tako nastala Nadbiskupska velika gimnazija s pravom javnosti. Na Šalati, 1929. Gimnazija i dječačko sjemenište dobivaju vlastiti zgradu u kojoj se i danas nalaze.

Ravnatelj Franjčić podsjetio je i na neka imena profesora, pa je tako spomenuo i ime bl. Ivana Merza, što posebno „obogaćuje, ali i obvezuje današnji i svaki drugi profesorski zbor i cijelu odgojno obrazovnu zajednicu". Govoreći pak o nekadašnjim učenicima, istaknuo je kako je prvi biskup koji je u Gimnaziji proveo svih osam godina, bio zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić. Također i kardinal Vinko Puljić pohađao je gimnaziju, kao i desetak biskupa članova HBK, te trojica članova BK BiH. K tomu, gotovo na svakom koraku u našim biskupijama može se sresti svećenike koji su se školovali podno Zvjezdarnice na Šalati.

Donoseći još nekoliko podataka iz povijesti, podsjetio je kako školske godine 1937./38. upravu preuzimaju isusovci, koji tu ostaju do 1997./98, dakle punih šezdeset godina. Podsjetio je i na godine nakon Drugog svjetskog rata, kada je opozvana dozvola javnosti škole, nakon čega se u prostor sjemeništa smješta vojna bolnica, a 8. rujna 1948. biskupi Zagrebačke metropolije osnivaju Vjersku srednju interdijecezantsku školu koja djeluje do 1990. godine. Te godine, 31. kolovoza kardinal Kuharić daje suglasnost da škole opet uzme naslov Nadbiskupska klasična gimnazija s prvom javnosti, što je u punom smislu postala rješenjem nadležnog ministarstva 15. travnja 1991.

Govoreći o aktualnom trenutku u školi koja izvodi četverogodišnji klasični gimnazijski program, ravnatelj je istaknuo kako su ove školske godine upisane 193 učenice i 235 učenika od čega 57 sjemeništaraca pet biskupija i pet sjemeništa. U školi djeluje 35 profesora, a od školske godine 2009./2010. svi su laici, osim ravnatelja, dok su vanjski suradnici svećenici duhovnici.

Istaknuo je da je u školi naglasak stavljen oko odgojne dimenzije razvoja učenika, a vjerska odgojna dimenzija je obogaćena raznim sadržajima. U školi se provodi i Glazbeno-literarno-humanitarna manifestacija „Advent na Šalati", organizira se i Međunarodni natječaj „Bl. Ivan Merz" koji je posljednjih godina proširen i na građanske škole u Zagrebu, a u međunarodnom smislu na katoličke škole u BiH. Učenici sudjeluju na studijskim putovanjima i hodočašćima, te volontiraju u Hrvatskom Caritasu i Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. S ponosom je ravnatelj istaknuo kako su protekle jeseni učenici sudjelovali u raspravi u Europskom parlamentu u Strassbourgu s učenicima iz 17 zemalja Europske unije, a ovoga petka sudjelovat će na okruglom stolu u Hrvatskom saboru o temi „Zastupanje interesa hrvatskih građana u postupku donošenja odluka na europskoj razini", kao jedna od 4 škole iz cijele zemlje.

Ono na što je škola posebno ponosna je uspjeh učenika na državnoj maturi te pri upisu na fakultete. U tom je kontekstu dao kratku statistiku posljednje tri godine, te istaknuo kako je najviše maturanata njih 50 odabralo Katolički bogoslovni fakultet, te 49 Pravni fakultet, odnosno 43 Filozofski, 13 Ekonomski, 11 Prirodoslovno-matematički, a deset nastavilo studij na Hrvatskome katoličkom sveučilištu.

Dodatno oslikavajući život u gimnaziji, ravnatelj je istaknuo i brojna sportska natjecanja, kao i natjecanja za najbolji razred u znanju, kulturi ophođenja, najviše pročitanih knjiga.

Tijekom svečanosti podijeljena su priznanja učenicima za najbolji uspjeh, kao i za sudjelovanje na državnim, odnosno županijskim natjecanjima. Dodijeljene su i nagrade nagrađenim učenicima-sudionicima Međunarodnog literarnog natječaja „Blaženi Ivan Merz". Na natječaj koji je imao temu „U svakoj je ljudskoj duši težnja za nečim velikim" ukupno je pristiglo 25 radova iz 12 škola Hrvatske i BiH.

U programu proslave sudjelovali su i mješoviti zbor NKG-a pod ravnanjem prof. Ankice Juričić, školska glazbena skupina „Zlatne sablje", kao i Antička dramska grupa koja je izvela predstavu „Piram i Tizma", te Dramska grupa iz engleskog jezika s predstavom „The Missing Grade Book".

Akademiji su uz sadašnje i nekadašnje učenike i njihove roditelje i profesore, nazočili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ankica Njezić, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Stipe Zeba, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Zagreba Ivica Lovrić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić. Svečanosti su nazočili i ravnatelji katoličkih škola u Hrvatskoj, kao i drugih zagrebačkih srednjih škola čiji su osnivači vjerske zajednice, te rektori i odgojitelji crkvenih odgojnih ustanova, kao i nekadašnji ravnatelj NKG-a o. Petar Galauner, DI, predsjednik UP Društva bivših učenika i djelatnika NKG-a mons. Lovro Cindori.

Pozdravljajući sudionike akademije uime grada Zagreba, Lovrić je izrazio radost postojanja ove i drugih škola s katoličkim, odnosno kršćanskim predznakom, jer „moderno školstvo nastaje u okvirima Katoličke Crkve". Istaknuo je kako se i u Zagrebu ta tradicija baštini stoljećima, a u konačnici ne bi bilo ni zagrebačkog, kao ni drugih sveučilišta da nije Katoličke Crkve.

Na kraju programa učenici su čestitali imendan kardinalu Bozaniću. Kardinal je uzvratio čestitkom za Dan škole i jubilej. Učenike je podsjetio kako su gimnazija oni, jer ulaze u rijeku koja traje tolika desetljeća. Isto tako, dio su velike zajednice od 200.000 katoličkih gimnazija i škola diljem svijeta, i one još veće zajednice od više od 45 milijuna učenika tih škola.

„Ponosni smo na ovu gimnaziju i na ostale naše katoličke i kršćanske škole. Ponosni smo, jer u vama ne gledamo samo sadašnjost, nego i ono što vi sanjate, na što imate pravo, jer vi ste pozvani da mijenjate, da učinite nešto da u gradu Zagrebu i u Hrvatskoj bude drugačije, bolje. Upravo to od vas očekujemo", rekao je kardinal gimnazijalcima.

U ovoj prigodi posvijestio im je što znači biti nadbiskupska, katolička gimnazija. To znači „da je ona pozvana da bude izvrsna. Zbog toga što je ona takva, ona želi uvijek razvijati onu temeljnu potrebu koja je u ljudskom srcu, ljudskoj duši, a to je potreba za znanjem i potreba za vjerom. To je odlika katoličke gimnazije. Želim vam da to razvijate u svom srcu, da u tome rastete, da budete ljudi koji ćete znati s ljubavi graditi bolji svijet. To su moje čestitke vama, vašim profesorima, djelatnicima, roditeljima i svima nazočnima".
 

Da biste komentirali, prijavite se.