Tome se sve više nastoji stati na kraj jer će u suprotnom poljoprivreda u Hrvatskoj biti u potpunosti uništena. Naša budućnost je u proizvodnji kvalitetne i zdrave hrane, ali i na mladim poljoprivrednicima kojih u Europskoj uniji ima svega šest posto.

To je prepoznala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir koja je drugu godinu zaredom u sklopu spomenute konferencije organizirala izbor za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika.

 - Cilj ove konferencije i cijelog izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika bio  je pokazati Europi i svijetu, ali i prije svega nama u Hrvatskoj da imamo potencijal koji nedovoljno koristimo, da se može uspjeti vlastitim radom i vlastitim snagama  i ako država smanji prepreke, ako administracija postane učinkovitija da poljoprivreda doista ima šansu i može biti jedna od perspektivna gospodarska grana - rekla je za Laudato TV ambasadorica izbora za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika Marijana Petir.
 
Mladi poljoprivrednici imaju odlične, inovativne, kreativne i održive projekte kojima možemo ozbiljno konkurirati bilo kojoj članici Europske unije i državi svijeta. Kriteriji za dobivanje ove nagrade za koju se borilo 10 poljoprivrednika mlađih od 40 godina bili su inovacija, održivost i tržišna orijentiranost. Nagradu je dobio Matija Cetinić iz Zaprešića koji je nakon 20 godina bavljenja sportom odlučio na ekološki način uzgajati sibirske bobice. Mladima poručuje da ne odlaze iz Hrvatske, da ne kukaju već da se idejama i vizijama bore za vlastiti napredak.

- Nemojte bit pozadinska buka, nemojte prigovarat, budite na uzor svojoj obitelji, svom društvu, svom selu. Imajte jednu viziju i plan i od njega ne odustajte, ne prihvaćajte 'ne' za dogovor. Promjena je moguća ali ona nije lagodna niti ugodna al se na kraju priče isplati - rekao je za našu televiziju Cetinić.

Mlade koji  su odlučili živjeti na selu i čuvati ruralni prostor, proizvoditi hranu, čuvati naše vrijednosti i čuvati okoliš treba i potaknuti da ne odustaju i olakšati im proceduru javljanja na natječaje kojima mogu povlačiti sredstava iz Europske unije koja su doista značajna.

- U sklopu zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, Europska unija Hrvatskoj poljoprivredi stavila je na raspolaganje tri i pol milijarde Eura tijekom razdoblja od sedam godina, jedan i pol milijarda u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima , a dvije milijarde u sklopu ruralnog razvoja - istaknuo je povjerenik EU za poljoprivredu Phil Hogan kojeg je na ovu konferenciju pozvala Petir.
 
Od ovih milijardi za ruralni razvoj nismo iskoristili gotovo ništa, odnosno manje od 10 posto. Ipak stvari kreću prema bolje tvrdi ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić:

Novce iz programa ruralnog razvoja do sad nismo povlačili kako treba, to mijenjamo, pojednostavili smo procedure i stvarno očekujem da će hrvatski poljoprivrednik u vrlo skorom roku moći reći da od te hrvatske poljoprivrede može uistinu kvalitetno i dobro živjeti.

Od dana završetka natječaja do ugovora  bi trebalo proći oko 120 dana, kaže ministar, a kaže povećat će i broj raspisanih natječaja:

Prošle dvije godine smo raspisali ukupno 34 natječaja, ove godine ćemo raspisati 50. Tih 50 je ove godine vrijedno oko 500 milijuna eura. Ako budemo imali taj kontinuitet onda ćemo do 2020. godine iskoristiti ta sredstva koja su nam na raspolaganju.

Ministar se nada kako ćemo ovim mjerama sa začelja Europske unije doći među prvih pet zemalja po povlačenju sredstava iz programa ruralnog razvoja.

Međutim, samo pojednostavljenje spomenute procedure neće riješiti sve probleme hrvatske poljoprivrede već treba izmijeniti i neke Zakone.

- Ključni zakon koji Hrvatska treba donijeti, a na kojem radimo i na Europskoj razini je pitanje suzbijanja nepoštene trgovačke prakse. Doslovno sve države članice, osim Švedske i Danske imaju tu regulativu. Švedska i Danska nemaju jer je kod njih nepojmljivo da se uopće može varati. Ali nažalost mi smo svjedoci da u Hrvatskoj se događa svašta da su oni slabiji u prehrambenom lancu uvijek šikanirani i da im se ne plaća na vrijeme, da se ne poštuju europske direktive, da se ugovori raskidaju kako kome padne napamet, da im se vraćaju pošiljke. Tome treba stati na kraj kao i dampinškim cijenama i prevelikom uvozu nekvalitetne robe. Ja očekujem da Vlada kako je najavljeno, u ožujku pusti taj zakon u proceduru - kazala nam je Petir i dodala kako treba biti izmijenjen i Zakon o poljoprivrednom zemljištu.

- Danas imamo situaciji da netko s Pantovčaka lakše kupi zemlju u Slavoniji nego Slavonac koji je rođen tamo. Mi želimo poticati obiteljska poljoprivredna gospodarstva, lokalno domicilno stanovništvo i zbog toga Zakon treba izmijeniti da oni imaju prioritet jer ako se žele baviti poljoprivredom onda to mogu raditi ako imaju određene resurse, a poljoprivredno zemljište je osnovni resurs - zaključila je u izjavi za Laudato TV Marijana Petir.

U svakom slučaju kao država trebamo prepoznati potrebe poljoprivrednika, pomoći najugroženije sektore, zaštiti domaću proizvodnju od uvoznih lobija, svakako se bolje potrudi kad je u pitanju povlačenje sredstava iz EU i razmisliti o tome kako privući hrvatske obitelji, ali i hotelski, turistički sektor da troši proizvode hrvatskih poljoprivrednika. Ukoliko se dovoljno i ozbiljno  potrudimo barem oko svega navedenog, Hrvatska poljoprivreda imat će budućnost a naši poljoprivrednici bit će sretni i ponosni što mogu raditi i od rada živjeti u Hrvatskoj.