Blagdan svetih Fabijana i Sebastijana svečano je proslavljen u istoimenoj kapeli u crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu, jedinoj i jedinstvenoj kapeli u Zagrebu posvećenoj zaštitnicima kovača i lončara te u zagovorima za zaštitu od kuge i kožnih bolesti. Misno slavlje predvodio je župnik župe sv. Marka preč. Vladimir Magić u koncelebraciji sa supsidijarom mons. Nedjeljko Pintarićem, a okupili su se vjernici iz različitih dijelova grada Zagreba.

- Htjeli smo da se nakon stoljeća u ovom prostoru, u ovoj drevnoj kapeli, na blagdan sv. Fabijana pape, i sv. Sebastijana mučenika opet slavi sveta žrtva Isusova. I Fabijan i Sebastijan živjeli su i umrli za Isusa. I Zagrepčani, naši sugrađani, stoljećima su slavili ovdje otajstva našega spasenja. Pokušali smo i mi danas ponovno oživjeti taj običaj i da na današnji dan budemo s njima i da njih molimo neka nas pomažu svojim zagovorom. Oni su bili heroji za Isusa Krista, time su poticaj nama da bismo i mi svoju vjeru svjedočili u današnjem svijetu - rekao je na početku misnoga slavlja župnik Magić.

Na temelju kratkog, ali veoma sadržajnog, bogatog i poticajnog evanđelja dana, u kojem je opisan Isusov dolazak u neku kuću u kojoj se okupilo veliko mnoštvo, te dolazak njegovih koji su ga htjeli obuzdati, jer se govorilo da je Isus izvan sebe, župnik Magić potaknuo je nazočne da se ne daju obuzdati ni od koga ni od čega kada je u pitanju Isus Krist, unatoč tome što su u današnjem svijetu brojni takvi pokušaji. Isus je izvan sebe kad se radi o čovjeku, spasenju, pomoći, kazao je župnik Magić, tumačeći nadalje kako je Isusovi djelovanje bilo nadahnuće sv. Fabijanu i Sebastijanu, koji se u svome životu nisu dali ničime obuzdati te da ih ni smrt nije prekinula u životu i poslanju jer su ih za svoje zaštitnike izabirali mnogi.

- I mi smo se danas sabrali u ovoj kući molitve, i isto želimo biti s Isusom i želimo ga moliti da se nastani u nama da mi postanemo njegov dom kako bi on mogao djelovati po nama. Po uzoru na ove svece koje danas slavimo, i oni su bili, reći ćemo, izvan sebe za Isusa Krista. Da nisu bili takvi, ne bi ih ni naši sugrađani nekada molili za zagovor, i ne bi se njima utjecali - kazao je župnik Magić.

Liturgijsko pjevanje predvodio je orguljaš crkve Sv. Marka prof. Pavao Mašić, a na kraju su svi nazočni izmolili molitvu sv. Fabijanu i Sebastijanu, koja se nalazi na spomen sličicama, otisnutoj za tu prigodu ponovnog oživljavanja čašćenja tih drevnih zaštitnika Zagrepčana.

Zavjetna kapela Sv. Fabijana i Sebastijana izgrađena je potkraj XV. stoljeća uz sjevernu stranu crkve Sv. Marka, u produžetku zvonika i sakristije, te je tijekom stoljeća bila proširivana, rušena i ponovno građena. Današnji izgled kapela dobiva tijekom obnove pod vodstvom Friedricha Schmidta 1876. godine, koju zatim nastavlja Herman Bolle. Za njezin sadašnji unutrašnji izgled i uređenje, izveden neposredno prije II. svjetskog rata, zaslužni su poznati hrvatski umjetnici slikar Jozo Kljaković i kipar Ivan Meštrović, u vrijeme župnika mons. Svetozara Rittiga.

Kapelu Sv. Fabijana i Sebastijana resi oltarna slika Kristova raspeća sa simbolima četiriju evanđelistima te svecima koje su Zagrepčani posebno slavili: sv. Fabijanom, Sebastijanom, Florijanom, Rokom, Jurajem i zagrebačkim biskupom bl. Augustinom Kažotićem te vizurom Gornjega grada. Na sjevernom zidu Kljaković je naslikao Pokrštenje Hrvata za kneza Višeslava u kontekstu prvih veza Hrvata s rimskim papom Ivanom IV. Dalmatincem. Nasuprot toj freski, na južnom zidu, stoji Trijumf slavenskog bogoslužja ili Splitski sabor na kojemu, za vrijeme kralja Tomislava 925. godine, biskup Grgur Ninski brani glagoljicu kao hrvatsko narodno i crkveno pravo. Na dnu kapele, na zapadnom zidu, naslikana je Prisega kralja Zvonimira, koji je na dan svoje krunidbe u crkvi Sv. Petra u Solinu, pred legatom pape Grgura VII., obećao papi da će 'štititi siromahe, udovice i siročad' i 'protiviti se prodaji ljudi' te se 's Božjom pomoći pokazati pravedan u svemu što je pravo'.

Podno Kljakovićeve oltarne slike, u postolju oltara na istočnom zidu nalaze se tri kamena reljefa kipara Ivana Meštrovića: Navještenje ili Blagovijest — Rođenje Marijino — Prikazanje u Hramu. Nakon restauracije južnog portala crkve Sv. Marka, u kapeli je na posebnom postolju izloženo 15 originalnih kipova, prema čijim su se uzorcima izradili zamjenski kipovi koji se sada nalaze na južnom portalu. Osim tih kipova u kapeli su originalni kameni kipovi sv. Kvirina Sisačkoga i sv. Augustina sa zapadnog portala te kip sv. Stjepana kralja s pročelja kapele Sv. Križa na Ilirskom trgu, smješteni u kapelu nakon zadnjih obnova.