Nadbiskup zadarski, mons. Želimir Puljić na početku svog pozdrava prisjetio se vremena u kojemi je nastajala Kršćanska sadašnjost. 

Mi stariji sjećamo se kako je to bilo vrijeme velikoga pokoncilskoga zamaha i previranja, period silnih planova, utopija i zavođenja. Ali, i razdoblje pobuna i kontestacija unutar crkvenih skupina i društvenih zajednica. Posebice među mladima koji su odjednom iskrsnuli na pozornici svijeta sa svojim zastavama i opravdanim zahtjevima, rekao je mons. Puljić.

- Upravo sam bio položio maturu u Dubrovniku (1966.) i upisao studije teologije u Splitu, kad se u javnosti pojavilo ime 'Kršćanska sadašnjost' u naslovu prvog broja časopisa 'Svesci' koji je tada izlazio u okviru Hrvatskog književnog društva sv. Ćirila i Metoda. Dvije godine kasnije, 22. veljače 1968., kardinal Franjo Šeper ustanovljuje Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije pod naslovom 'Kršćanska sadašnjost'. To je čin i događaj kojega se spominjemo i ovom godišnjicom obilježavamo - istaknuo je nadbiskup.

Iako je čovjek nemoćan 'znanstveno proniknuti' i protumačiti povijesne niti pletiva vjere, kulta i kulture, religije i nacije, djelovanje 'Centra za koncilska istraživanja, Kršćanske sadašnjosti' kroz prošlih pedeset godina daje nam naslutiti opravdani fluid vjerničkoga, teološkoga, povijesnoga, znanstvenoga i umjetničkoga nadahnuća. I uočiti njezin veliki doprinos, usprkos crkvenih i društvenih lomova i sukoba, posebice koncem osamdesetih godina prošloga stoljeća, vezanih uz osnivanje TDKS-a, rekao je mons. Puljić.

- Mi stariji, koji smo bili svjedoci pokoncilskih lomova i turbulencija na društvenoj i crkvenoj ravni, shvaćamo zašto je neki sudionik Sabora sve to uspoređivao 's malim zemljotresom'. Ne onim koji razara i uništava, nego s potresom uskrsne nade i zore. Ispod odvaljenog kamena, naime, koji je potresao zidinama Jeruzalema ustao je Gospodin, te kroz 40 dana pohađao svoje apostole, tješio ih i hrabrio riječima 'ne bojte se' - istaknuo je nadbiskup Puljić.

Mons. Puljić zaželio je ovoj crkvenoj  ustanovi Zagrebačke nadbiskupije, pod vodstvom svoga pastira, uzoritoga gospodina kard. Josipa Bozanića, da i dalje bude na pomoć svima koji se budu služili njezinim djelima u traganju za spoznajom i za istinom. Jer, svrha je istine spoznati dobro, a dobrota znamo polučuje i vodi k istini, rekjao je nadbiskup.

- Kršćanska sadašnjost svojim izdanjima kroz pola stoljeća upućivala je na te izvore mudrosti i nudila mogućnost konstruktivnoga razgovora da se to ne dogodi. Neka i dalje, nošena onim što je istinito, dobro i lijepo otkriva i pokazuje na 'glavno vrelo i ishodište Istine koja uzdržava, nadahnjuje i ravna svime što postoji' (Ivan Pavao II., Pismo umjetnicima, br. 5). Svojim pak višeslojnim aktivnostima neka razvija i promovira dijalog na više razina kako bi znanost i vjera, tehnika i etika, odgoj, umjetnost i kultura umješno i uspješno surađivali - zaključio je predsjednik HBK.