Ovaj novi roman prof. Nekić propituje problem brisanja nacionalne memorije i stvaranja zavjeta šutnje o događajima iz vremena Domovinskog rata.

Na početku brojne okupljene Siščane i goste pozdravio je sisački biskup Vlado Košić. On je istaknuo kako je ovo djelo, baš zato što govori o novijoj povijesti, pravo osvježenje na domaćoj književnoj sceni, te kako je posebno bio zadivljen bogatstvom riječi u naraciji autorice.

Recenzentica dr. Hrvojka Mihanović Salopek upoznala je okupljene s bogatim životopisom autorice, istaknuvši kako uz književni ona ima i bogat likovni opus kao slikarica, te kako je taj osjećaj za vizualno itekako prisutan u njezinim književnim radovima. Dr. Salopek je podsjetila i kako je prof. Nekić do sada objavila 36 književnih djela, a kako se u više od polovice njih bavi sakralnom tematikom. Djela iz autoričina opusa koja bi svakako trebalo pročitati,  smatra recenzentica Mihanović Salopek, su roman „Kardinalovo srce“ o bl. Alojziju Stepincu, roman „Burik“, o svećeniku mučeniku Ivanu Buriku, te knjigu „Svjedoci života i smrti Ivana Burika“, koja donosi autentične dokumente o životu ovog mučenika.

Recenzent i autor pogovora dr. Nedjeljko Mihanović progovorio je o svijetu u kojem stvara prof. Nekić te problemima u hrvatskoj književnosti, ističući kako se autorica u svim svojim djelima pohvalno oslanja na narodnu i suvremenu memoriju i nastoji da ne zavlada potpuna amnezija u glavama čitatelja, o događajima i ljudima. Govoreći o knjizi dr. Mihanović je rekao kako "Omerta - Zakleta šutnja o našim mrtvima" dojmljivo iznosi srpsku agresiju na Hrvatsku, a posebice demonizam vojničke opsade i razaranje grada Vukovara, i kako autorica u povijesnoj rekonstrukciji ratnih zbivanja niže gorke slike pustošenja grada. Recenzent ističe kako u ovoj priči književnica razvija radnju pomoću dva lika – francuskoga promatrača i europskoga humanitarca Marcella i hrvatskoga dragovoljca Roka, rodom ispod velebitskoga kamenjara, a težište pripovijedanja usredotočuje na Rokovu sudbinu i patnju hrvatskih zarobljenika u vukovarskom Veleprometu i srbijanskim logorima.

Na kraju Mihanović ocjenjuje kako kroz lik europskoga humanitarca i njegovo francusko okruženje autorica slika reagiranja zapadnoga svijeta i velikih sila na našu stvarnost.

Autorica prof. Nekić zahvalila je svima na dolasku, a posebno biskupu Košiću koji je omogućio da se prvi puta jedno njezino djelo predstavi u Sisku.

Posjetivši kako je ova knjiga nastavak trilogije „Kardinalovo srce“, „Burik“ i „Jean ili miris smrti“, Nekić je rekla kako one obuhvaćaju razdoblje u Hrvatskoj povijesti od rođenja kardinala Stepinca krajem 19. stoljeća do kraja Domovinskog rata i 20. stoljeća. Istaknuvši kako nije jednostavno i lako pisati o istini, Nekić poručuje da u njenim djelima nema ni malo osvetoljubivosti i kako se u svakom od tih romana mogu naći stranice koje služe kao ruka koja se pruža i koje na neki način mole za grešnike.