Izjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax o potrebi poštivanja međunarodnoga prava u razgraničenju između Republike Hrvatske i Slovenije predstavljena je na tiskovnoj konferenciji 28. srpnja u prostorima Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.
Izjavu su predstavili tajnik Komisije Anto Mikić, članovi Komisije dr. Neven Šimac i prof. dr. Davor Derenčinović te glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić.

Anto Mikić je na početku podsjetio kako se ta Komisija HBK već u dva navrata očitovala o tome pitanju: „Izjavom o hrvatsko-slovenskom razgraničenju iz listopada 2009. te ponovno u listopadu 2012. u sklopu Izjave 'O dobru mira – plodu pravde i istine'. Komisija je u tim Izjavama jasno izrazila protivljenje da se o razgraničenju dviju država odlučuje Arbitražnim sporazumom te zabrinutost za mir i duh dobrosusjedstva između slovenskog i hrvatskog naroda zbog mogućeg kršenja međunarodnog prava koje taj sporazum može izazvati“, rekao je Mikić, istaknuvši kako se jedino pravedno rješenje temelji na međunarodnom pravu.
Dr. Šimac istaknuo je dva problema koja se mogu pojaviti kod određivanja granica: „materijalni, koji može nastati ako se ne poštuju pravila i načela međunarodnoga prava, te proceduralni, ako se granični sporovi ne podastiru Međunarodnom sudu Ujedinjenih naroda u Haagu kao najiskusnijoj i najkompetentnijoj međunarodnoj sudskoj instanci za rješavanje graničnih sporova između država koji iza sebe ima stoljetnu tradiciju rješavanja sličnih graničnih sporova.“

„Republika Hrvatska“, nastavio je dr. Šimac, „od proglašenja svoje nezavisnosti nije nikada osporavala granice i zatečeno stanje u trenutku raskida pravno-državne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Hrvatska je sustavno i načelno poštivala međunarodno-pravno načelo 'uti possidetis iuris', tj. zatečeno stvarno stanje, koje se primjenjuje kod nastanka novih država ili razdruživanja složenih državnih zajednica. Usprkos višestoljetnim dobrim odnosima između naša dva naroda, u teškim godinama rata i agresije na Hrvatsku bilo je nekih službenih izjava iz prijateljske zemlje Slovenije (parlament, vlada i pojedini ministri) u kojima se iskazivalo teritorijalne pretenzije na teritorij Republike Hrvatske, posebice vezano uz granicu u savudrijsko-piranskom zaljevu“, rekao je dr. Šimac, podsjetivši kako je, „Slovenija, kada je postala članicom Europske unije, godinama blokirala Hrvatsku u njezinu napredovanju prema EU. No, ona je uz to uvjetovala dizanje svoje blokade pristankom Hrvatske da se slovenske teritorijalne pretenzije ne rješavaju pred Međunarodnim sudom UN, kako je to bilo dogovoreno, nego ad hoc arbitražom o kopnenim i morskim granicama koja može koristiti i druge kriterije osim međunarodnog prava. Proteklih dana, međutim, objavljena je snimka razgovora službenih slovenskih dužnosnika i slovenskog arbitra, a iz tog razgovora saznaje se i priznaje kako je slovenska strana prakticirala nedopuštena 'dopunjavanja' spisa, 'lobiranje' oko arbitara, iznošenje izjava pojedinih arbitara i pritiske s pokušajem utjecaja na arbitre. Time je prekršeno jedno od temeljnih načela međunarodnog prava da se ugovori moraju izvršavati u dobroj vjeri, a što primorava Republiku Hrvatsku da u skladu s pravom međunarodnih ugovora i s načelom vladavine prava otkaže ovaj ugovor o arbitraži. Zbog nedopustivih i skandaloznih pritisaka sporazum više nije moguće ozdraviti“, napomenuo je dr. Šimac, izrazivši također zabrinutost da bi rješavanje arbitražnim putem predstavljalo opasan presedan i za buduće sporove kako među državama u ovom dijelu svijeta tako i drugdje.

Dr. Davor Derenčinović podsjetio je, „kako neprikladni i nezakoniti pritisci kojima svjedočimo u posljednje vrijeme predstavljaju kršenje čl. 60 Bečke konvencije koji dopušta jednostrani raskid ugovora ako se utvrdi da je druga strana teško povrijedila ugovor, te to predstavlja osnovu za prekid odnosno izlazak iz Arbitražnog sporazuma. Nadležna tijela usto trebaju utvrditi i dodatna kršenja sporazuma a postupak izlaska iz Arbitražnog sporazuma treba biti u skladu s međunarodnim pravom“, dodao je dr. Derenčinović, iznijevši mišljenje da će raskid sporazuma dovesti do zahlađenja diplomatskih odnosa između Hrvatske i Slovenije.

Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić istaknuo je, „kako su Izjave Komisije Iustitia et pax u skladu sa stavovima Matice hrvatske u vezi rješavanja pitanja razgraničenja. Hrvatska ne odustaje od ove arbitraže zato što bi se bojala istine, već zato što je iz nastalog incidenta jasno da se Slovenija nije ponašala u skladu s Ugovorom te zato što postoji opravdana sumnja da će Sud donijeti pravičnu odluku.“  Nadalje, nastavio je Lukić, „trojica arbitražnih sudaca nisu demantirali navode iz objavljenih razgovora koji su procurili u javnost. Sud koji ne reagira na te činjenice je izgubio autoritet i povjerenje koje je Hrvatska imala“, rekao je Lukić. „Hrvatska nije nikada tijekom arbitražnog postupka iznosila stavove, nije bilo nikakvog lobiranja ili razgovora u vezi s tim“, dodao je Lukić odlučno odbacivši tvrdnje druge strane da je Hrvatska snimala kompromitirajuće razgovore, što nije ničim dokazano. „Slovenija ide tako daleko da na temelju informacija koje su procurile iz spomenutih razgovora, a iz kojih se može iščitati pravorijek Arbitražnog suda već svojata dvije trećine Piranskog zaljeva i već razmišlja o tome kako spriječiti Hrvatsku da proglasi ZERP“, dodao je.