Održan  kolokvij studenata KBF-a na temu
„Joseph Ratzinger/Benedikt XVI. – trajnost njegove teološke poruke“

Pred preko sedamdesetak prisutnih studenata i profesora, na kolokviju je uz dr. s. Valeriju Kovač, održalo izlaganje devetero studenata, koji su sami izabrali teme istraživanja.

Na početku kolokvija voditeljica kolokvija dr. sc. s. Valerija Kovač, kratko je objasnila kako je do ovog kolokvija došlo jer su najprije studenti-izlagači pokazali veliko zanimanje za misao Benedikta XVI., ali i stoga što je sadašnji papa emeritus ne samo jedan od velikih suvremenih teologa nego i oštrouman „dijagnostičar vremena“, koji suvremena društvena i crkvena gibanja pogođeno analizira kroz perspektivu Božje objave.

Pozdrav i podršku studentima izrekli su i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Tonči Matulić te pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju prof. dr. sc. Ivan Karlić, koji je od početka pratio i podržavao pripremanje kolokvija.

Uvodno predavanje na temu „Što je teologija prema J. Ratzingeru/Benediktu XVI.?“ održala je dr. s. Valerija Kovač. Smatra temeljenom tezu J. Ratzingera da je  „teologija specifično kršćanski fenomen“, koju objašnjava unutarnjom povezanošću vjere i teologije, iz čega slijedi da teologija proizlazi iz same dinamike vjere koja mišljenju daje novi početak.

O temi „Vjera i razum u teologiji J. Ratzingera/Benedikta XVI.“ izlagao je Marko Taborsky, student IV. godine. Naglasio je kako odnos vjere i razuma za Ratzingera predstavlja temelj suvremenoga govora o Bogu, odnosno način na koji je moguće opravdati, obrazložiti i svjedočiti utemeljenost kršćanske vjere, te pružiti razumske razloge vjerodostojnosti objave koja je polazište svakog teološkog promišljanja.

Student V. godine fra Milan Gelo govorio je o „Bogu vjere i Bogu filozofa u teologiji J. Ratzingera/Benedikta XVI.“ Tema Predavač je kazao da Ratzingerova razmišljanja o Bogu kršćanske vjere i Bogu filozofa ne zadiru samo u povijesnost nastanka i razvoja kršćanske vjere u Boga, već su bitni i za današnje ispovijedanje i vjeru u Boga, koja nailazi na mnoge poteškoće zbog često prisutnog materijalističkog, ideološkog ili ateističkog pogleda na svijet i čovjeka.

„Stvaranje i evolucija – stav J. Ratzingera/Benedikta XVI. prema ovim temama“ bila je tema izlaganja studenta V. godine Hrvoja Šijka. Iznio je kritike na određene katoličke časopise i internet-portale, koji se osvrću na evolucionističko tumačenje nastanka stvaranja svijeta i čovjeka i tome suprotstavljaju katolički nauk stvaranju. Istaknuo je kako oba pristupa nisu u suprotnosti, nego su u bitnome komplementarni, no to svakako ovisi i o načinu tumačenja istih.

U drugom dijelu kolokvija s. Tea Barnjak (V. godina)  predstavila je Ratzingerovu analizu o „Uzrocima krize vjere i raskršćanjenoj Europi“. Posebice je istaknula da sadašnji papa emeritus govori i o pojavi novoga poganstva koje raste u srcu Crkve i nju iznutra ugrožava i rastače. Glavnu Ratzingerovu kritiku Europe sažela je u tezu da današnja Europa svjesno gura Boga izvan svojih granica, što je osobito bilo vidljivo u raspravi o preambuli europskoga Ustava.

Kao svojevrsni odgovor na prethodnu temu, Marta Jagunić (V. godina) održala je izlaganje: „(Nova) Evangelizacija – kriteriji, smjer djelovanja i sadržaj poruke koja se prenosi“. Nova evangelizacija ima za cilj novo otkrivanje vjere preko navještaja koji je nov u svom izričaju i metodama.

Valentino Findrik (V. godina) približio je važno područje Ratzingerova dijaloga sa suvremenim misliteljima u temi: „Promišljanja o toleranciji u vremenu postmoderne. Zajednički doprinosi Josepha Ratzingera i Jürgena Habermasa“. Iznio je njihov filozofski i teološki doprinos suvremenoj političkoj teoriji pod vidom ideje i ostvarenja tolerancije. Za polazište uzeo je razgovor dvaju mislitelja održan 2004. godine i objavljen pod naslovom „Dijalektika sekularizacije“.

Treći dio kolokvija otvorio je najmlađi sudionik, student III. godine fr. Marko Dokoza temom: „Teologija liturgije – pristup, kritike i prijedlozi J. Ratzingera/Benedikta XVI.“. Oslanjajući se na knjigu J. Ratzingera „Duh liturgije“, istaknuo je njegov kritičan pristup razvoju liturgijske misli i liturgijske prakse od Drugoga vatikanskoga koncila do danas. Osobito je problematizirao „diskontinuitet“ koji Ratzinger uočava u odnosu na pretkoncilsko razdoblje te „profanizaciju“ liturgije. S druge strane, osvrnuo se i na pogrešno „prisvajanje“ Ratzingera od strane „tradicionalista“.

O „ekumenskom dijalogu s pravoslavnima J. Ratzingera/Benedikta XVI.“ govorila je  s. Emanujila Vishka (V. godina), predstavljajući najprije Ratzingerovo općenito razumijevanje ekumenizma, zatim njegovu analizu podijeljenosti Istoka i Zapada te njegovu zauzetost i doprinos ekumenskim nastojanjima na primjeru odnosa pape Benedikta XVI. s Ruskom pravoslavnom crkvom. Posebno je istaknula Ratzingerovu otvorenost i optimizam prema pravoslavnima, ali i „rezerviranost“ u ekumenskim nastojanjima od strane iste pravoslavne Crkve.

Posljednje izlaganje, fra Josipa Ivanovića (V. godina) bilo je posvećeno „Tematskim težištima govora Benedikta XVI. (2006.-2013.) upućenih mladima tijekom njihovih godišnjih susreta“. Nakon što je predstavio povijest svjetskog dana mladih i usporedio odnos Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. prema mladima, izlagač je analizirao poruke Benedikta XVI. mladima za vrijeme svoga pontifikata i njihovu recepciju kod samih mladih.

Izlaganja su održana u tri dijela nakon kojih su slijedile vrlo žive i duge rasprave. Sva predavanja s kolokvija bit će objavljena u zborniku, a bit će objavljen i jedan video-sažetak.