Hrvatsko katoličko sveučilište odlučilo je zajedno s hrvatskom redakcijom međunarodnog katoličkog časopisa Communio dati svoj doprinos proslavi Godini vjere kroz niz zanimljivih tribina.

"Odlučili smo se za jednu dijalošku formu tribina čiji su sugovornici s jedne strane teolozi i ljudi iz Crkve, a s druge naši istaknuti filozofi i mislioci koji se deklariraju kao ateisti i agnostici", istaknuo je rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić predstavljajući ideju. Dodao je kako se time želi doprinijeti produbljivanju govora o vjeri ne samo od strane članova u Crkvi već i onih koji su distancirani u odnosu prema Crkvi i odnosu prema vjeri.

"Hrvatsko katoličko sveučilište i časopis Communio upravo dijele tu svoju ukorijenjenost u katoličkoj vjeri, pa smo s te strane spremni o njoj razgovarati i s onima koji drugačije misle te saslušati argumente drugih kako bi otkrili što mi možemo učiniti da bi sami produbili svoju vjeru", istaknuo je prof. Tanjić.

S time se složio i prof. dr. Ivica Raguž, s KBF-a u Đakovu te ujedno i glavni urednik hrvatske redakcije časopisa Communio, ukazavši kako je uloga Communia promišljanje kultureu svjetlu kršćanske vjere i promišljanje vjere iz svjetla kulture, a pritom se misli i na znanost, književnost i umjetnost.

"Smisao sveučilišta je traganje i promišljanje istine, stoga je ovo izuzetna prilika za dijalog vjere i ateizma, da jedni drugima postavljamo pitanja i upućujemo kritike bez ikakvih političkih konotacija", naglasio je prof. Raguž.

Predviđeno je da se kroz Godinu vjere održi pet ili šest tribina, a tema svake bit će vezana uz jednu apostolsku vjeroispovijest vjere.

Prva je na rasporedu u utorak, 23. listopada, na HKS-u u 19 sati kada će svoja izlaganja i raspravu održati prof. dr. Ivica Raguž i dr. Pavel Gregorić, izvanredni profesor na Odjelu za filozofiju na Hrvatskim studijima. U raspravu se može uključiti i publika.

Na kraju su rektor Tanjić i prof. Raguž priznali kako se pronalaženje sugovornika s druge strane pokazalo kao vrlo zahtjevan zadatak. "Nismo znali da postoje takve brane kod filozofa i ateista, kao da postoji jedna nespremnost na kritičku raspravu, to puno govori o našoj kulturi i možda o nepoznavanju kršćanstva, no vjerujem da ćemo naći agnostike i ateiste koji žele ući u dijalog s Istinom i istinama kršćanske vjere", zaključio je prof. Raguž.

Izvor: Laudato