Rastavljeni i ponovno vjenčani: izazov ili problem
„Pitanje rastavljenih i ponovno vjenčanih vjernika već niz godina izaziva veliko zanimanje mnogih u Crkvi i izvan nje. Osnovno je pitanje može li se njima dopustiti primanje sakramenata. Crkva se suočava s tim pitanjem zbog ljudi koji u takvoj situaciji trpe. Objektivno mali je broj takvih, jer samo malom broju onih koji su u takvoj situaciji je doista stalo i dalje živjeti s Crkvom i primati sakramente.“, rekao je dr. Josip Grbac 24. veljače na Kulturnoj tribini u Nadbiskupskom domu u Rijeci.
Dr. Grbac iznio je niz hipoteza i razmišljanja o temi koja je bila jedna od točaka Izvanredne opće biskupske sinode održane u jesen prošle godine, a svakako će biti i jedna od tema i Opće sinode koja će se održati sljedeće jeseni.
„Okvir sinodalnih rasprava bio je govor kardinala Waltera Kaspera koji je istaknuo da u takvim situacijama Crkva mora mijenjati paradigmu, polazište svojih razmišljanja. To više ne može biti iz stajališta institucije i kanonskog zakona nego bi trebalo biti iz situacije čovjeka koji trpi. Papa Franjo je tu upozorio na dva ekstrema koja pritom treba izbjeći. Jedan je konzervativni pristup koji želi zadržati postojeće stanje stvari štiteći tako nauk Crkve o sakramentalnosti i nerazrješivosti ženidbe. Drugi je liberalni koji bi iz dobrohotnosti prema osobama mogao prijeći preko svega što Crkva naučava. Oba ekstrema treba izbjeći i svakako treba istaknuti da se u tim raspravama ne dovodi u pitanje nauk Crkve o sakramentalnosti i nerazrješivosti valjano sklopljene ženidbe.“, istaknuo je Grbac.
Prof. Grbac podsjetio je da je već papa Benedikt XVI. razmišljao kako pomoći vjernicima u toj situaciji i dopustiti im primanje sakramenata ili barem duhovne pričesti: „Svakako je rješavanju takvih problema doprinijelo i njegovo inzistiranje na boljem i bržem radu crkvenih sudova kojima je zadaća provjeravati jesu li propali brakovi valjano sklopljeni i proglasiti ništavnima one koje nisu.“
„Crkva mora poći od činjenice da su se i društvo i poimanje braka u posljednjih nekoliko desetljeća promijenili. Mora se uzeti u obzir koliko ti ljudi, iako su u drugom braku, vjernički žive. Ne mora biti taj civilni brak loš sam po sebi. Treba vrednovati pozitivne strane i takvog braka, on može biti pokazatelj da osobe koje tako žive bračni život vjeruju u instituciju braka. Možemo se pitati smiju li te osobe biti kumovi pri primanju sakramenata. Po mom mišljenju mnogi od njih su sposobniji biti kumovi od većine onih koji imaju sve dokumente, ali ne žive vjeru. Svakako o ovoj temi treba još promišljati.“ , zaključio je Grbac.
Brak i obitelj teme su ovogodišnjih tribina u Godini obitelji u Riječkoj nadbiskupiji koja se priprema biti domaćin 2. nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji 19. travnja na Trsatu.
