Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije - Velika Gospa
Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.
Najveće svetište Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj je ono u Mariji Bistrici, gdje se zna okupiti na isti dan i do pola milijuna hodočasnika željnih vidjeti kip Majke Božje Bistričke iz 15. stoljeća, koji je pronađen 1684., zazidan u prozoru župne crkve zbog opasnosti od Turaka. Od tada se hodočasti, a Biskupska konferencija je 1971. proglasila Mariju Bistricu Nacionalnim prošteništem cijeloga hrvatskog naroda.
Najstarije marijansko svetište je na Trsatu u Rijeci. Legenda kaže da je od 1291. do 1294. tu bila Bogorodičina kućica. Iz Nazareta su je na Trsat prenijeli anđeli, ali kasnije i odnijeli u Loreto kraj Ancone. U crkvi Gospe Trsatske je slika Blažene Djevice Marije za koju se vjeruje da ju je osobno naslikao sv. Luka Evanđelist.
Gospino svetište u Vepricu kraj Makarske nastalo je kao spomen na prvo službeno hrvatsko hodočašće u Lourdes 1908., gdje se prije 50 godina, kažu, ukazala Isusova majka. Tu je grob biskupa Jurja Carića, koji je u špilji želio čekati uskrsnuće. U Hrvatskoj su poznata marijanska svetišta u Aljmašu, naselju Ilača na granici sa Srbijom, Dragotinu kraj Đakova, Krasnom u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, u Molvama uz granicu s Mađarskom, na splitskom Pojišanu, solinskom Gospinu otoku, Remetama u Zagrebu, u Arbanasima kraj Zadra te krapinski Trški vrh i Voćin kraj Podravske Slatine.
U marijanskim svetištima i crkvama sve će biti ispunjeno vjerničkim molitvama i pjesmom Kraljici Hrvata.
Rajska Djevo, kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.