Biskup Uzinić rekao je kako je ova enciklika proročki tekst s obzirom na sposobnost pronicanja, tumačenja događaja i poznavanja ljudi, zatim s obzirom na sposobnost prokazivanja zla grijeha i nepravde, te s obzirom na to da je prorok na strani siromašnih i nezaštićenih.

„U ovom smislu enciklika „Laudato si'“ je zapravo proročki krik posuđen Zemlji, ugroženim stvorovima i siromasima, krik kojim se upozorava na zagađenje i klimatske promjene, nedostatak pitke vode, gubitak bioraznolikosti, opadanje kvalitete ljudskog života i raspad društva, tehnokratsku prevlast koja dovodi do uništenja prirode, antropocentrizam i egoizam, iskorištavanje djece, napuštanje starijih, porobljavanje drugih, trgovanje ljudima, životinjskim krznom, potpuno istrebljenje i krvave dijamante, odbacivanje nerođenih, nezaposlene zbog odustajanja od ulaganja u ljude radi većeg kratkoročnog dobitka, nepoštivanje granica znanstvenog napretka, GMO i sl.“, istaknuo je biskup.

Svoje izlaganje o enciklici fra Bože, član Komisije Iustita et pax HBK, sažeo je u deset točaka, istaknuvši kako se ekološki dijalog do sada odvijao većinom u okviru političkoga, znanstvenog i ekonomskog diskursa, no ovom enciklikom tome se snažno pridružuje i vjernički diskurs. Enciklikom se sustavno pristupa ekološkoj problematici s naglaskom da je Bog čovjeku povjerio odgovornost za zemlju da njome odgovorno upravlja te da „nema ekologije bez prave antropologije“.

„Ekološko obraćenje treba rezultirati „pomirenjem s prirodom“ čemu treba prethoditi više spremnosti da slušamo „plač zemlje i zapomaganje siromašnih“. Da bi ekološko obraćenje imalo svoje trajne učinke treba prerasti u društveno obraćenje koje uključuje i politički establišment. No, integralna ekologija iziskuje svakodnevna djela očuvanja okoliša, pa i ona najmanja, jer se tako slama logika nasilja, konzumerizma, egoizma i malodušnosti“, zaključio je fra Bože.

Dr. Mikuš se detaljnije osvrnuo na zagađivanje i klimatske promjene, pitanje vode te gubitak bioraznolikosti.croative.net „Papa ističe da pristup pitkoj i sigurnoj vodi spada u temeljna i opća prava čovjeka jer određuje opstanak osoba te je stoga uvjet ostalih ljudskih prava“, rekao je dr. Mikuš.

Naveo je primjere dobre prakse koji postoje ili se razvijaju kod nas poput diferenciranog sakupljanja otpada, napredne tehnologije obrade otpada, organske proizvodnju hrane, brige o zaštiti prirode na razini stručnih i znanstvenih ustanova i pojedinaca i sl. Među primjerima loše prakse naveo je istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, primjere vezane uz hidroelektranu Ombla i golf na Srđu, izgradnju turističkih kapaciteta uz prirodno zaštićena područja poput Malostonskog zaljeva te nedostatak i loš izbor trenutka javnih rasprava o studijama utjecaja na okoliš.

Kako enciklika započinje riječima „Laudato si', mi' Signore“ (Hvaljen budi, moj Gospodine) što upućuje na Pjesmu brata Sunca svetoga Franje Asiškoga, svi su posjetitelji kao uspomenu na ovo predstavljanje dobili tekst pjesme.