Uz obilježavanje 50. obljetnice II. vatikanskog sabora slavi se i 20. obljetnica objavljivanja Katekizma Katoličke crkve u Godini vjere. Katekizam je korisno sredstvo za upoznavanje osnova vjere, osobito pri poučavanju vjeronauka. Vjeronauk je 20 godina prisutan u Hrvatskoj. Kako je za portal Biti u vezi – laudato.hr rekla predstojnica Ureda za vjeronauk u školi pri Zagrebačkoj nadbiskupiji dr. s. Valentina Mandarić, vjeronauk je istinski izvor bogatstva za Europu, a time i za Hrvatsku.

Prema riječima dr. Mandarić, vjeronauk kao školski predmet postoji u većini europskih zemalja - gotovo je konstanta u europskim školama. U Hrvatskoj se još uvijek mogu čuti glasovi kako je to iznimka, ali činjenica je da je vjeronauk u školi u Europi pravilo.

„U Hrvatskoj se još uvijek mogu čuti glasovi kako je to iznimka, ali činjenica je da je vjeronauk u školi u Europi pravilo. Ako se u svemu volimo uspoređivati s Europom, zašto to ne činiti kada je u pitanju vjeronauka u školi“, istaknula je.

Prema riječima dr. Mandarić, europska i hrvatska istraživanja o vjeronauku ukazuju na priznavanje važnosti kršćanske baštine kao nužnog kodeksa kulture, izvora etičkih vrijednosti i ponudu obzorja smisla.

„Jednostavno rečeno: vjeronauk je istinski izvor bogatstva za Europu, a time i za Hrvatsku“, ustvrdila je. 

Govoreći o vjeronauku u Hrvatskoj istaknula je da je vjeronauk „kroz dva desetljeća oblikovao svoj prepoznatljivi profil i učvrstio svoje mjesto u odgojno-obrazovnom sustavu“.

„Iako je vjeronauk izborni predmet, pohađa ga većina učenika. Na temelju statističkog praćenja može se reći da u prosjeku u Hrvatskoj vjeronauk izabire gotovo 90% učenika u osnovnoj školi i 70% u srednjoj školi. Ovako visok postotak učenika ukazuje da roditelji prepoznaju njegovu vrijednost i da žele odgoj i obrazovanje u skladu s kršćanskim načelima. I to je jedan od razloga zašto je vjeronauku mjesto u odgojno-obrazovnom sustavu. Vjeronauk omogućuje učeniku da se kroz odgoj i obrazovanje suoči s temeljnim egzistencijalnim pitanjima i da oblikuje duhovno-moralni identitet, koji je bitna pretpostavka za cjelovitu osobnost“, zaključila je dr. Mandarić. 

Kako je rekla, kršćanstvo je duboko obilježilo hrvatsku povijest i život ljudi na ovim prostorima.

“Vjeronauk u školi nudi vrijedan doprinos u razumijevanju zapadne i hrvatske kulture; vodi k sučeljavanju s temeljnim egzistencijalnim pitanjima i čovjekovom odnosu s Bogom i sa svijetom; doprinosi otvaranju škole za socijalni kontekst i velike teme kao što su razvoj, mir, solidarnost, ljubav i istina“, naglasila je dr. s. Valentina Mandarić.

Mišljenja je da „dok se vjeronauk danas marginalizira, dotle se od njega očekuje da ponudi rješenja na goruća pitanja odgojno-obrazovnog sustava: odgoja, nasilja, ovisnosti, neodgovornosti, netolerancije...“

„Iako ne može riješiti navedene probleme, vjeronauk ipak daje značajan doprinos u rješavanju istih. Ako se od vjeronauka puno očekuje, u njega se mora i puno ulagati. I to u jednakoj mjeri i Crkva i država. Kako bi vjeronauk postigao punu zrelost, trajno treba ulagati u promicanje njegove kvalitete i više vrjednovati doprinos vjeronauka u ostvarivanju temeljnih ciljeva škole. A, zrelost vjeronauka mjerit će se po tome koliko ispunja očekivanja učenika, roditelja, Crkve i društva“, poručila je dr. Mandarić.

Izvor: Laudato