Zavjetno hodočašće Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu

U marijansko svetište Marija Bistrica redovito pristiže mnoštvo vjernika iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva. Posebno se bilježi i zagrebačko hodočašće koje je ove godine 281. po redu, a održava se ovoga vikenda. Središnje euharistijsko slavlje u nedjelju predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

mb-svetiste2.jpg
Objavljeno:
 
09.09.2012 00:00

Majko Božja Bistrička, moli se za nas.
Mi smo tvoji putnici, blagoslovi nas.
Mi ti ruke pružamo, srcem te pozdravljamo,
zdravo, zdravo, zdravo Marijo!
Umnoži našu vjeru, učvrsti ufanje,
o primi mila Majčice, nas izgubljene sve.

Majko Božja Bistrička moli se za nas.
S tobom nam se rastati žalostan je čas.
Mi ti ruke pružamo, srcem te pozdravljamo:
zbogom, zbogom, zbogom Marijo!
Umnoži našu vjeru, učvrsti ufanje
rasplamti mila Majčice, ljubavlju nas sve.

Čini mi se da nema vjernika, hodočasnika koji bez obzira na dob s velikom radostu u srcu ne zapjeva ovu pjesmu. Duboka vjera, uslišane molitve i zahvalnost stalni su put za povratak u naše nacionalno Marijansko svetište već stoljećima.

Najpoznatije hrvatsko marijansko svetište Marija Bistrica smješteno je 40 km sjeveroistočno od Zagreba, na najsjevernijem gorskom krilu Zagrebačke gore. Mjesto Marija Bistrica dobilo je ime po čudotovornom lipu Blažene Djevice Marije i po potoku koji protječe mjestom Bistrica.

Bistrica se prvi put spominje godine 1209. u povelji kojom hrvatsko-ugarski kralj Andrija II., vraća županu Vratislavu njegove zapljinjene posjede, izgubljene u građanskom ratu. Bistrička župa koja je prvotno bila posvećena svetom Petru i Pavlu spominje se godine 1334.

Od 16. stoljeća povijest župe sve više obilježava čudotvorni kip Majke Božje Bistričke, koji je izrađen početkom 15. stoljeća. Kip se nalazi najprije u kapeli na Vinskom vrhu, 3 km sjeverozapadno od župne crkve. U tom razdoblju u Hrvatsku je prodrla Osmanlijska vojska pa je tadašnji župnik prenio kip u župnu crkvu i zazidao ga ispod kora, gdje je je tako sakriven ostao više 40 godina, pa mu se gotovo izgubio trag. Kip je otkrio tadašnji župnik 1588. godine, ali nakon 62 godine kip je opet bio zazidan iz nepoznatih razloga.Na poticaj zagrebačkog biskupa pavlina Martina Borkovića kip je pronađen 1684. godine, od tada pa do današnjih dana traje neprekidno štovanje Majke Božje Bistričke.

Mnoštvo vjernika se slijeva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva; ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir. Posebno se bilježi i zagrebačko hodočašće koje je ove godine 281. po redu. Mnoga milosna uslišanja u svetištu bilježe se već od 1688. godine pa sve do danas, a to dokazuje veliku ljubav i vjernost naroda prema Majci Božjoj.

Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.

Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke postala je svetišna crkva tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj žerjavić (1875-1911), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dade proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse. Papa Pio XI., 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke daje naslov Manje Bazilike.

Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

No, Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni, crkveni i svenarodni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine. Sveti Otac Ivan Pavao II. tada je izgovorio: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“

Posebno se u svetištu bilježi i zavjetno zagrebačko hodočašće koje je počelo 8. rujna i traje do 10. rujna pod geslom „Blažena ti što povjerova" u duhu proglašenja Godine vjere i pripreme za nacionalno zahvalno hodočašće u Rim.

Središnje euharistijsko slavlje u nedjelju, 9. rujna, predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal  Josip Bozanić u koncelebraciji sa zagrebačkim pomoćnim biskupima i svećenicima grada Zagreba.

Hodočašće završava svečanom misom zahvalnicom u zagrebačkoj prvostolnici, u ponedjeljak 10. rujna u 19 sati.

Izvor: Laudato/vjr

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: