"Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?"

Na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu u utorak 23. listopada predstavljena je knjiga doc. dr. Tade Jurića "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?" u izdanju Školske knjige.
Autor: IKA/Laudato/K.P. Photo: IKA srijeda, 24. listopada 2018. u 12:30

Nakon pozdravnih govora rektora HKS-a prof. dr. Željka Tanjića i dr. Ante Žužula, uime izdavača Školske knjige, o knjizi je govorio recenzent prof. dr. Tihomir Cipek. Dr. Jurić predstavio je filmom svoje istraživanje te obrazložio rezultate.

U knjizi su predstavljeni rezultati prvog empirijskog istraživanja motiva i karakteristika novijih iseljavanja Hrvata u Saveznu Republiku Njemačku. Istraživanje je provedeno u Njemačkoj među hrvatskim iseljenicima koji su iselili u periodu od priključenja Hrvatske Europskoj uniji na uzorku od 1200 ispitanika.

Istraživanje je pokazalo da Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva. Istraživanja upućuju na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija su pri vrhu motiva koji su pridonijeli iseljavanju.

Prema percepciji samih iseljenika, glavni motivi iseljavanja nisu ekonomski. Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da hrvatski iseljenici imaju predodžbu da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo. Oni koji od takvog stanja dobro žive, nisu ga ni zainteresirani mijenjati. Za razliku od prijašnjih vremena pak 'mali hrvatski čovjek' sada ima alternativu i rado napušta gotovo pa kmetsku ulogu koju su mu namijenile tzv. političke i poduzetničke elite.

U isto vrijeme dok se Hrvatska socijalno, moralno i gospodarski lomi, Njemačkoj su hrvatski radnici i više nego dobrodošli jer je cijena integracija Hrvata u njemačko društvo vrlo mala ili nikakva, što pak nije slučaj s useljenicima iz drugih kultura.

- Sa svakim iseljenim Hrvatom se zapravo ne gubi samo socijalni kapital zemlje, mogućnost biološke obnove društva i kapital uložen u obrazovanje iseljenika, nego i dobiva visok trošak integracije useljenika koji će doći na njihovo mjesto. Posljedice ovakvog tipa iseljavanja u kojem odlazi vitalno produktivno stanovništvo s kompletnim obiteljima i biološkim i socijalnim potencijalom za obnovu nacije su isključivo negativne i ne donose ništa dobroga. Razmjer ovakvog iseljavanja nije zabilježen nigdje u Europskoj uniji, a rijetko igdje u svijetu u mirnodopskim prilikama. I dok Njemačka usisava radnu snagu iz Hrvatske, odgovor hrvatske države je gotovo pa nikakav. Migracije nikada nisu interesno neutralne i ne događaju se slučajno nego se proizvode. U BiH svjedočimo vrlo vjerojatno povijesnom odlasku Hrvata s tih prostora nakon kojeg povratka više nema. Zaključno se može reći kako se radi o strateškom pomicanju hrvatskog naroda iz etničkih hrvatskih krajeva u etnički njemačke krajeve. Svjedočimo zapravo velikoj seobi hrvatskog naroda. Iseljenici svojim odlaskom kažnjavaju loše politike i političare, ali – ne htijući to – zapravo i sve koji ostaju - zaključio je dr. Jurić.

Uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali prof. dr. Anđelko Akrap, posebni savjetnik za pitanje demografije Predsjednice Republike Hrvatske, doc. dr. Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta Zagreb, doc. dr. Sanja Klempić Bogadi iz Instituta za migracije i narodnosti, doc. dr. Stjepan Šterc s Hrvatskih studija i doc. dr. Tado Jurić, autor knjige.

 

Da biste komentirali, prijavite se.