Stalni postav obuhvaća oko 1200 četvornih metara muzejskog prostora, u 19 prostorija, gdje su prikazani brojni arheološki nalazi te dan prikaz rekonstrukcije vučedolske kulture kojoj se pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda.

„Ovo je muzej koji će prikazati dosege jedne civilizacije i standarda života nekoliko tisuća godina prije Krista, kada se vučedolska kultura s ovog matičnog prostora između Dunava, Drave i Save proširila na današnjih 13 europskih zemalja, od Praga do Soluna, od Trsta do Crne Gore i Palagruže“, kazala je ravnateljica muzeja Mirela Hutinec. Podsjetila je kako je izgradnja muzeja započela još 2004. godine, na način da što manje narušava prirodni okoliš.

Uzvanicima svečanosti, među kojima su se nalazili i ministri kulture, turizma i branitelja Berislav Šipuš, Darko Lorencin i Predrag Matić, obratio se i izaslanik predsjednice Republike, dugogodišnji voditelj areholoških istraživanja na Vučedolu i uz Mirelu Hutinec suautor stalnog postava Muzeja vučedolske kulture Aleksandar Durman.

Poručio je kako se na arheološkom lokalitetu Vučedol može pratiti razvoj civilizacija i kulture od prvih naseljavanja, te rekonstruirati dnevni život i običaje brojnih kultura poput prvih Indoeuropljana – badenske, kostolačke i vučedolske kulture po kojoj je lokalitet i odredio ime.

„Imamo 160 lokaliteta vučedolske kulture u 13 europskih zemalja. Istražili smo, međutim, tek 15 % ovdašnjeg lokaliteta, tako da će Vučedol svoje tek reći. Vučedolska kultura je najviši standard svoga vremena“, naglasio je Durman.

Muzej je svečano otvorio ministar kulture Berislav Šipuš, podsjetivši kako je Muzej vučedolske kulture dio velikog projekta „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ Vlade RH, Ministarstva kulture i Razvojne banke Vijeća Europe. Napomenuo je kako je vučedolski Muzej bez sumnje vrhunac toga projekta.

„Sretan sam da je ovaj muzej jedan dijamant u kruni koja još dodouše nije dovršena. Ovo je međutim prilika, i za kulturu, i za gospodarstvo, i za turizam, i za obrazovanje, koju ne smijemo propustiti“, poručio je Šipuš.

Muzej vučedolske kulture dio je velikog projekta „Ilok – Vukovar – Vučedol“, a obuhvatio je obnovu iločkog dvorca Odescalchi, plato tvrđave i zidine, kompleks franjevačkog samostana, Žitnicu te parkovne površine u povijesnoj jezgri u Iloku. Obnovljena je i barokna jezgra Grada Vukovara i kompleks dvorca Eltz u kojem se nalazi Gradski muzej Vukovar sa stalnim postavom, koji je otvoren otvoren u siječnju prošle godine.

Autori idejne koncepcije Muzeja Vučedolske kulture su Aleksandar Durman i Ružica Marić, arhitektonsko rješenja načinila je Radionica arhitekture Zagreb, dok je autorica likovnog postava Vanja Ilić.