U okviru proslave 600 godina spominjanja imena Crikvenice, u Muzeju Grada Crikvenice otvorena je izložba “Czirquenicza 1412. - život i umjetnost Vinodola u doba pavlina”.

Izložba je nastala u suradnji s Primorskim i pomorskim muzejom Hrvatskog primorja u Rijeci, Riječkom nadbiskupijom i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Riječki nadbiskup Ivan Devčić na otvorenju je istaknuo nemjerljiv značaj pavlina za kulturu Vinodolskog kraja.

Pustinjački red nastao u Mađarskoj poznat je po bijelom habitu pa su ih nazivali i bijelim fratrima. Uz Crikvenicu se vežu od 1412. godine kad je knez Nikola Frankopan obnovio crkvu Majke Božje na ušću rječice Vinodolčice i sagradio samostan koji je predao pavlinima. Taj je samostan postao jezgra današnje Crikvenice, koja je po samostanskoj crkvi dobila i ime. Nešto kasnije knez Martin Frankopan sagradio je pavlinski samostan uz crkvu Sv. Marije na Ospi u Novom Vinodolskom. Pavlinski samostani postojali su i u Senju i podno Modruša, po kojemu je i Kapela dobila ime. U Senjsko-modruškoj biskupiji pavlini su prihvatili glagoljicu.

“Crikvenički pavlinski samostan bio je rasadište kulture i školstva”, podsjetio je nadbiskup Devčić.

“Bavili su se slikarstvom, glazbom, liječničkim i ljekarničkim umijećem, razvijali su poljoprivredu, šumarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo (odnjegovali su nekoliko novih i plemenitih sorti vina koja su izvozili). Uz svoje samostane gradili su hospicije. Po svojoj djelatnosti oni se nisu mnogo razlikovali od drugih velikih katoličkih redova, čiji su samostani također bili rasadišta kulture počevši od pismenosti i glazbe do agrikulture, graditeljstva, šumarstva, obrta", rekao je nadbiskup.

Istaknuo je kako je cjelokupno društveno i kulturno djelovanje redovnika u konačnici uvijek nadahnuto traženjem Boga, što je objasnio i papa Benedikt XVI. u svom govoru u samostanu bernardinaca u Parizu, 12. rujna 2008. godine.

Izvor: IKA