Nejednakost spolova pri zapošljavanju i plaći treba biti bolje riješena kako bi se spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena koje su vrlo blizu ukupnoj razlici u plaćama i iznose gotovo 40%. Zaključci su to zastupnika u Europskom parlamentu s prošlotjedne plenarne sjednice na kojoj su raspravljali o potrebi donošenja strategije EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena. 
 

Razlika u mirovinama u 2015. u EU je iznosila 38,3 % za dobnu skupinu od 65 godina i više, te je u polovici država članica povećana u posljednjih pet godina. Ona je rezultat uglavnom razlika na tržištu rada koje odražavaju i segregaciju na tržištu rada i veći postotak žena koje rade na nepuno radno vrijeme (32% žena u odnosu na 8% muškaraca), za nižu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju žene kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima. 
 

Razlika svjedoči o neravnoteži između muškaraca i žena u pogledu profesionalnog i obiteljskog života, financijskih mogućnosti doprinošenja mirovinskim shemama, njihova položaja unutar obiteljske strukture te načina izračuna primanja utvrđenih u okviru mirovinskog sustava. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir koja je ujedno i članica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova mišljenja je stoga kako je nužna sveobuhvatna i dalekosežna strategija kako bi se ovaj problem riješio. 
 

- Razlike u mirovinama žena i muškaraca izravna su posljedica razlike u plaćama za cijelo vrijeme radnog vijeka, ali i smanjenih primanja i uplata za mirovinsko osiguranje tijekom porodiljnog dopusta ili izostanak bilo kakvih primanja i uplata za mirovinsko osiguranje za one žene koje skrbe o obitelji i čiji je rad doslovce nevidljiv i neplaćen - rekla je Petir.
 

Dodala je da rješenje treba tražiti u sveobuhvatnim i dalekosežnim strategijama postizanja ravnopravnijeg položaja žena u društvu i vrednovanja njihove multifunkcionalne uloge. Ponovila je da je važno uvesti i minimalnu nacionalnu mirovinu podsjetivši kako veliki broj seoskih žena ima vrlo niske mirovine ili ih uopće nema i minimalna mirovina bila bi tek korak da im se osigura dostojanstvena starost. 
 

Ona navodi da postoje različiti modeli kako to postići, a neki od njih su da se poštuje načelo jednake plaće za jednaki rad, ženama ponudi dulji rad uz kraće prekide karijere, mirovinske kreditne bodove (''pension credits'') za žene i muškarce kao jednu vrstu naknade za skrb o djeci ili članovima obitelji jer bi oni mogli pomoći pri osiguranju da prekidi u radnom odnosu zbog pružanja skrbi ne utječu negativno na mirovine. 
 

Zastupnica Petir smatra kako je potrebno poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te zajedno s drugim zastupnicima naglašava važnost poticaja za muškarce za korištenje očinskog i roditeljskog dopusta, bolji pristup  lokalnim, kvalitetnim, cjenovno pristupačnim i dostupnim ustanovama za skrb o djeci, starijima i drugim uzdržavanim osobama.
 

Podsjetimo, Petir je u travnju uputila bivšem ministru rada i mirovinskoga sustava Tomislavu Ćoriću prijedlog uvođenja minimalne nacionalne mirovine koja ne bi smjela biti niža od praga siromaštva u Hrvatskoj. Ona je takav prijedlog već ugradila putem amandmana na više izvješća i direktiva u Europskom parlamentu kao preporuku državama članicama, a ministru Ćoriću prijedlog je uputila kao doprinos javnoj raspravi o novom Zakonu o mirovinskom osiguranju. 
 

Petir je posebno problematizirala položaj seoskih žena i pozvala na vrednovanje njihova rada i njihove multifunkcionalne uloge kao izvjestiteljica za Izvješće Europskog parlamenta o ženama i njihovoj ulozi u ruralnom prostoru.