Hrvatski radio klub (Croatian Radio Club, Inc) u New Yorku slavi 50. godišnjicu svoga osnutka. To vrijeme zaslužuje da se na njega osvrnemo.

OSNIVANJE KLUBA
Zima 1969. godine. Jedne večeri sredinom veljače okuplja se grupa Hrvata u dvorani stare crkve Hrvatske župe sv. Ćirila i Metoda na 550 West, 50. ulici na Manhattanu. Njihova je želja pokrenuti radio emisije za hrvatsku zajednicu u New Yorku i okolici. Hladna, snježna večer spriječila je mnoge domoljube da dođu na tu osnivačku sjednicu Hrvatskog radio kluba. Te večeri u dvorani su se našli članovi - utemeljitelji: Mirko Barić, Jerko Colich, fra Mladen Čuvalo, Miro Gal, Bruno Govorčin, Ivan Kundid, Vinko Kužina, Marko Kristić, Ivan Labrović, Eduard Martek, Krunoslav Mašina, fra Vitomir Naletilić, Ante Nosić, Ivan Pintar, Đuro Raguz i Božo Radalj.

Za predsjednika je izabran Miro Gal sa zaduženjem da što ranije pronađe radio postaju u New Yorku iz koje bi se mogao emitirati hrvatski program. Gal je svoju zadaću izvršio munjevitom brzinom. Svega deset dana nakon Osnivačke skupštine radio postaja WHBI drži polusatni program na hrvatskom jeziku. Ali, tek je tada trebalo zasukati rukave i raditi nešto u čemu nitko od tih amatera – osnivatelja nije bio iskusan. Klub nije imao potrebnu tehniku, čak ni gramofonske ploče. A da stvar bude gora, od raspoloživog novca mogle su se emitirati tek dvije emisije. Trebalo je brzo reagirati jer je prva emisija slijedila za nekoliko dana.

PRVA RADIO EMISIJA
Na dan 22. veljače 1969.,  kada Sjedinjene Američke Države slave rođendan svog oca Domovine Georgea Washingtona, hrvatska zajednica u New Yorku slavila je početak radio emisija na hrvatskom jeziku. Program je snimljen u domu Jerka Colića u Rego Parku u Queensu. Vodili su ga Krunoslav Mašina i Vinko Kužina na hrvatskom jeziku i Ljubica Gal na engleskom. Snimatelji prve emisije bili su Jerko Colić, Miro Gal , Eduard Martek i Luis Mervar.
Prisjetimo se tog početka!

Radio postaja WHBI točno u 9.30 ujutro, u subotu 22. veljače 1969. godine na engleskom jeziku najavljuje: "The Croatian Radio Club presents The Voice of Free Croatia. This is the only  croatian radio program in the Metropolitan area".

Polusatni program Hrvatskog radija glazbeno je otvoren arijom iz opere "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca, a slijedile su informacije o svrsi emisija na hrvatskom radio programu te pregledom vijesti iz Domovine i života hrvatske zajednice u New Yorku. Ljubica Gal je na engleskom jeziku izvijestila slušatelje o hrvatskoj borbi za državnu neovisnost jer je bilo važno da se i slušatelji engleskog govornog područja izvijeste o tadašnjoj hrvatskoj stvarnosti. Program je završen hrvatskom narodnom himnom "Lijepa naša domovino" što je ostala praksa do danas.

Nakon te prve emisije odaziv slušatelja bio je izvanredno ohrabrujući. Pohvale, čestitke i novčana pomoć stižu od stotina poznatih i nepoznatih slušatelja. Time je bilo omogućeno da hrvatska zajednica u New Yorku dobije konačno svoj autentični glas i moćno sredstvo javnog informiranja i povezivanja. Radost Hrvata iz New Yorka pojavom slobodne hrvatske radijske riječi bila je ogromna jer je do tada godinu dana monopol u eteru ovoga velegrada imao omraženi "Jugoslavenski radio-sat".

Zbog dometa radio valova radijusa od 50 kilometara ili 30 milja vijest o pokretanju hrvatskih emisija proširila se munjevitom brzinom, ne samo New Yorkom nego i susjednim državama New Jerseyem i Connecticutom.

POBJEDA HRVATSTVA NAD JUGOSLAVENSTVOM
Početak rada Hrvatskog radija dakle nije bio nimalo lagan i jednostavan. Pored materijalnih i tehničkih problema javljali su se i politički. Premda osnivanje Hrvatskog radija s oduševljenjem pozdravljaju svi domoljubni Hrvati New Yorka, njemu su se od samog početka suprotstavili službeni i neslužbeni krugovi komunističke Jugoslavije, prvenstveno konzulat SFRJ u New Yorku i njihovo glasilo "Jugoslavenski radio sat". Slobodna hrvatska riječ u eteru ovoga velegrada bila je oštra kost u njihovom jugokomunističkom grlu. Zahvaljujući nacionalnoj svijesti i slozi čitave hrvatske zajednice u New Yorku Hrvatski radio sat "Glas slobodne Hrvatske" je  uspješno odolijevao njihovim zamkama, podvalama i prijetnjama.

Inače, do pojave Hrvatskog radija 'jugoslavenstvo' je s lakoćom sijalo sjeme New Yorkom.
"Jugoslavenski radio sat" slušatelje je redovito podučavao lekcijama 'bratstva i jedinstva' te blagodatima socijalističke stvarnosti nove Jugoslavije! Tek pojavom Hrvatskog radija slušatelji su mogli čuti i pravu stranu priče, odnosno glas i snagu Hrvata zarobljenih u jugoslavenskoj tamnici.
Preko etera razvile su se žustre i zanimljive polemike između "Jugoslavenskog radio sata" i "Glasa slobodne Hrvatske". I upravo  su te polemike i vrijeđanje svih hrvatskih svetinja, koje inicira Jugoslavenski radio,  pomogle da se Hrvatski radio još više razvije, materijalno osnaži i učvrsti.

Hrvatski slušatelji, čak i oni do tada skloni jugoslavenstvu, s ponosom se  svrstavaju uz Hrvatski radio te mu pomažu moralno i materijalno. U tom javnom radijskom sukobu hrvatska ideja izvojevala je čistu pobjedu. Jugoslavenski radio doživljava potpuni krah te ubrzo zauvijek prestaje s emitiranjem.

Jedna od najvećih zasluga Hrvatskog radija  je što je u njujorškoj zajednici, zvanoj i 'kulom jugoslavenstva', zacrtao jasno razgraničenje između narodnog hrvatstva i tuđinskog jugoslavenstva. Bez Hrvatskog radija lažni su jugoslavenski proroci imali široko i nesmetano polje svog protuhrvatskog rada.

BROOKLYN-BRONX-QUEENS
Odmah nakon prve emisije snimanje programa seli u Brooklyn, u dom Ivana i Marije Pintar. Ivan Pintar, uz to što je otvorio svoj dom Hrvatskom radiju, bio je i niz godina tehnički ravnatelj i administrativni upravitelj Hrvatskog radija. U tom su domu, pripremajući radio programe od početka djelovanja Radija pa do kraja 1971. godine, urednici, uz svesrdnu pomoć njihovih domaćina, proveli mnogobrojne besane noći. U prosincu 1971. studio Hrvatskog radija kratkotrajno seli u Bronx na 28-85 Valentine Avenue, u prostorije koje su Radiju poklonili poznati hrvatski aktivist, sada pokojni Ante Nosić i njegova supruga Anka. Godinu dana potom Klub kupuje svoju vlastitu zgradu.

U SVOJIM PROSTORIJAMA
Klub je tu svoju žarku želju i potrebu za vlastitim prostorima ostvario zajmovima i velikodušnim novčanim darovima koje su članovi Kluba i svjesni Hrvati darovali Hrvatskom radio klubu.

Dana 27. prosinca 1972. kupljena je dvokatna zgrada u Astoriji (37-18/20 Astoria Boulevard) u kojoj su konačno smještene klupske prostorije i studio Hrvatskog radija New York. Dugi niz godina pa sve do danas, Hrvatski radio klub ustupao je klupske prostorije mnogim hrvatskim  društvima za njihove sastanke. Samo neki od tih društava su: The Croatian Academy of America, Hrvatski nacionalni nogometni klub (HNNK) CROATIA New York, Hrvatski dječji festival, Croatian Chronicle, Croatia Fund, Inc., Hrvatski šahovski klub NY, HKD Napredak NY, Croatian Fraternal Union Lodge 789 "Slobodna Hrvatska", Klub Imotski, Klub Poljičana NY, Radio "Glas Bosne i Hercegovine".

ŠIRENJE PROGRAMA
Nakon dvije godine emitiranja program Hrvatskog radija produžen je s pola sata na sat vremena. Prva jednosatna emisija emitirana je 16. siječnja 1971. godine. Sredinom 1972. godine Hrvatski radio uvodi i drugu stalnu emisiju od pola sata, ponedjeljkom navečer, 1973. još jednu, četvrtkom navečer. Tako je "Glas slobodne Hrvatske" stizao u domove Hrvata tri puta tjedno. Trotjedne emisije održale su se čitave godine, no visoki troškovi i preopterećenost urednika doveli su do obustavljanja emitiranja četvrtkom. Tu istu polusatnu emisiju preuzima tada Hrvatska katolička župa sv. Ćirila i Metoda i sv. Rafaela tako da su Hrvati informirani u istom obimu kao i prije.

PRVI HRVATSKI TV PROGRAM
Nakon 6 godina postojanja Hrvatskom radio klubu stiže ponuda od televizijske postaje WBTB-TV, specijalizirane za strane jezične programe, za jednosatnim televizijskim programom na hrvatskom jeziku. I već u subotu 8. studenoga 1975. emitirana je prva hrvatska televizijska emisija u New Yorku pod vodstvom Krunoslava Mašine i sudionicima fra Mladenom Čuvalom, prof. Bogdanom Radicom, Mirom Galom i Mihom Miketićem. Uz druge zanimljivosti prikazan je i putopis "Djedovska gruda" u režiji Ivana Pintara.

HRVATSKI RADIO DEVEDESETIH GODINA DO DANAS
Najburnije godine za Hrvatski radio ipak su bile 90. prošlog stoljeća. Vrijeme je Domovinskog rata. Hrvatski radio klub staje u obranu Hrvatske humanitarnom pomoći u svakom obliku, prikupljanjem novaca i sredstava u tom ratnom vremenu.

Sada, još se žešće borilo za hrvatsku riječ, pravicu, kulturu i dostojanstvo povezujući  Hrvate izvan Domovine s Domovinom i šireći hrvatsku slogu i domoljublje. Napretkom tehnologije i Hrvatski radio se modernizira uređajima za bolje i kvalitetnije prezentiranje programa.

Godine 2010. prelazi se na digitalni sistem snimanja što uvelike olakšava posao tehničkim urednicima jer se vrpce više ne moraju nositi na radio stanicu. Zahvaljujući tehnici, emisije od 2005. godine idu uživo svake srijede i subote, a najveća im je prednost mogućnost nesmetanog javljanja naših slušatelja u program sa željama i pozdravima.

Uz prelazak na digitalni sistem snimanja Hrvatski radio klub dobiva i svoju web stranicu: www.hrvatskiradiony.com preko koje slušatelji mogu slušati emisije online u cijelom svijetu, a posebice u Hrvatskoj.

UREDNICI I SURADNICI
Urednici i voditelji od početka do 1979. bili su većinom Krunoslav Mašina i Vinko Kužina na hrvatskom jeziku, a na engleskom Ljubica Gal. U prvih 20 godina drugi voditelji bili su: Zvonko Crnogorac, Toni Kusić, Miro Gal, Ljubica Gal, Ante Barulić, Julio Segarić, Branka Barić, Kati Jonlić, Zoran Kužina, Josip Purić, Ante Sovulj, Ana Raguz, Tony Kusić, Ljubica Struić, Milka Pavlak, William Kraul i "Adrijana".

Devedesetih i dvijetisućitih godina Radiju se pridružuju voditelji: Nada Ogrebić, Velimir Mehmedbašić, Josip Kučan, Jozo Vukušić,  Blanka Raguz, Miro Mustapić, Diana Kolanović, Maria Kero, Boris Miketić, Vlade Grubišić, Diana Lasić, Beba Sunara, Ruža Marošević, Johnny Škibola, Sanja Bogović, Višnja Miočić, Petra Peša, Sandra Mišić, Silvia Gržetić i Ana Mihaljević.

Hrvatski radio klub u New Yorku gajio je obilatu suradnju s poznatim hrvatskim intelektualcima i političkim djelatnicima iz samog New Yorka, ali i iz drugih zemalja. Rado su se slušali komentari dragih Bogdana Radice, Stanka Vujice, Mate Meštrovića, Karla Mirtha, Drage Šporera i Marijana Gabelice kao i izvještaji europskog izvjestitelja Zvonimira Mahača iz Njemačke. Na Hrvatskom radiju gostovalo je mnogo hrvatskih publicista, kulturnih i političkih radnika. Posebne intervjue dali su: Ivo Rojnica (Argentina), fra Lucijan Kordić (Švicarska), prof. Vinko Nikolić (Španjolska), ing. Ivo Kisić (Venezuela), Mladen Schwartz, Stjepan Bilandžić, Josip Gamulin, Franjo Mikulić, Danijel Crljen i drugi.

Ranijih godina Hrvatski radio klub surađivao je  i s drugim hrvatskim radio programima iz Saint Louisa, San Francisca, Clevelanda, Chicaga i Milwaukea. Najčešće tijekom božićnih blagdana s međusobnim božićnim čestitkama. Imali smo niz izvjestitelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a danas su to Božo Skoko i Ante Peran.

Vjerski suradnici na Hrvatskom radiju su Župa sv. Ćirila i Metoda i sv. Rafaela na Manhattanu, Hrvatska katolička misija blaženog Ivana Merza u Astoriji s najnovijim izvještajima iz zajednice srijedom i subotom, a u prošlosti i Hrvatska katolička zajednica blaženog Alojzija Stepinca, Fairview, New Jersey.

Pored suradnika komentatora  važnu  ulogu igrali su i brojni suradnici u tehničkom smislu. Njihov broj je popriličan te spominjemo nekolicinu: Ivan Pintar, Julio Segarić, Vlado Marić, Franjo Ljoljić, Jozo Šetka, Ante Čogelja, Pavle Prigorac, Vlatko Maiser,  Zoran Kužina, Mate Bilandžić, Stipe Dumančić, Ivica Barić, Marko Marić i Marko Vidović. Svi bi oni snimili pojedinu emisiju, a zatim snimljenu vrpcu, odnosno emisiju, prenosili u radijski studio.

Ne zaboravimo da se 60-ih i 70-ih vijest nije širila brzo kao danas, već su se vijesti slale putem telefaxa ili preko telefona pa su se sve informacije morale zapisivati i naposljetku snimiti.

Croatian Radio Club New York  podržao je  skoro sve hrvatske humanitarne akcije koje su organizirane u New Yorku. Pomogao je izgradnju Crkve hrvatskih mučenika u Udbini (Lika, Hrvatska), a u Zagrebu novine "Politički zatvorenik."

Dugi niz godina pa sve do danas Hrvatski radio klub sudjeluje financijski stipendirajući studente Hrvatskog kulturnog društva Napredak Sarajevo/Zagreb u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te kroz Croatian Scholarship Fund iz San Ramona, California koji stipendira hrvatske studente u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (www.croatianscholarship.org/). Pomagao je u prošlosti i Hrvatskom kulturnom društvu u New Yorku "Kardinal Stepinac", HNNK Croatia New York i Hrvatskom dječjem festivalu u New Yorku.

Specijalnu zahvalu treba odati Hrvaticama New Yorka. Kroz dugi niz godina Hrvatice New Yorka skupljale su financijsku pomoć za održavanje i emitiranje "Glasa slobodne Hrvatske".

Godišnje skupštine i zabave su se redovito održavale u prostorijama Hrvatskog centra u sklopu Hrvatske katoličke župe sv. Ćirila i Metoda i Sv. Rafaela na Manhattanu. Za to velika hvala hrvatskim franjevcima iz Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji u Americi i Kanadi u sklopu Hercegovačke provincije Uznesenja BDM.

Uvijek pri ruci od prvog dana bile su sestre franjevke iz Provincije Svete Obitelji u Hercegovini u sklopu Družbe školskih sestara franjevki Krista Kralja.     
Kada god treba prenose se poruke Hrvatskog generalnog konzulata u New Yorku, kao i Hrvatske ambasade u Washingtonu D.C.  

U prostorijama Kluba nalazi se šest plaketa uručenih dugogodišnjim članovima Kluba u znak zahvalnosti za njihov dugogodišnji doprinos Hrvatskom radio klubu. To su Šime Raljević, Vinko Kužina, Stipe Dumančić, Krunoslav Mašina, Eduard Martek i Ivo Krešan.  Krunoslavu Mašini dodijeljena je titula počasnog predsjednika, a Vinku Kužini doživotnog počasnog predsjednika.
 Ne zaboravimo, Hrvatski radio klub ugostio je u dva navrata hrvatske policajce i vatrogasce koji su nastupali na Svjetskim igrama policajaca i vatrogasaca (World Police and Fire Games, www.cpaf.org/) u Sjedinjenim Američkim Državama  2011. i 2015. godine.

Svi urednici, suradnici i voditelji zaslužuju jedno veliko hvala za svu požrtvovnost, trud i želju da se hrvatska riječ čuje u New Yorku i  široj okolici, a od 2010. i diljem svijeta zbog emisija uživo preko interneta.

Danas na Hrvatskom radiju rade dugogodišnji tehnički urednici Stipe Dumančić, Ivica Gašparić i Vlado Marić, a uz njih urednici i voditelji emisija: Boris Miketić, Petra Peša, Silvia Gržetić, Sandra Mišić i Ana Mihaljević.

Emisija Hrvatskog radio kluba NY ne bi bilo bez vjernih slušatelja, koji materijalnom pomoći Hrvatskom radio klubu pomažu da i dalje promovira hrvatsku riječ, kulturu i jezik.

Želja  je da se i dalje svake subote i srijede prenose vijesti i događaje iz Domovine, a u budućnosti i preko interneta čuvajući tako hrvatski jezik i kulturu. Na taj način njeguje se ljubav prema Domovini, a HRK NY poziva mlade naraštaje da čuvaju prelijepo bogatstvo hrvatske baštine.

S radija poručuju kako su njihova vrata uvijek otvorena. Traže i trebaju dobrovoljce. Hrvatski radio klub dobrotvorno je kulturno društvo koje pripada svim Hrvatima New York City-a i šire okolice. Dođite i uključite se u njihov rad. Neka se "Glas slobodne Hrvatske" vječno čuje iz ovog moćnog i kulturnog sjedišta svijeta.