Kardinalu Puljiću uručena nagrada

"Za trajno nastojanje za mir tijekom traumatičnoga rata" nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću, 13. veljače u talijanskom gradu Terni dodijeljena je nagrada sv. Valentina, zaštitnika toga grada i biskupije Terni, Narni i Amelija. Zahvaljujući za dodijeljeno priznanje, kardinal Puljić je kazao kako je ono u njemu pobudilo posebne osjećaje jer je dodijeljeno povodom dvadesete obljetnice početka ratnih događanja u Bosni i Hercegovini i opsade glavnog grada Sarajeva.

nagrada1.jpg
Objavljeno:
 
16.02.2012 00:00

Nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću, 13. veljače u talijanskom gradu Terni dodijeljena je nagrada sv. Valentina, zaštitnika toga grada i biskupije Terni, Narni i Amelija.

Na svečanoj ceremoniji, organiziranoj u biskupijskom muzeju u povodu dvadesete obljetnice opsade Sarajeva (1992.-2012.), nagradu kardinalu Puljiću "za njegovo trajno nastojanje za mir tijekom traumatičnoga rata" dodijelili su dijecezanski biskup mons. Vincenzo Paglia (Vinćenco Palja), gradonačelnik Loeopoldo Di Girolamo(Đirolamo) i predsjednik zaklade „Carit“ Stefano Pallotta.

Zahvaljujući za dodijeljeno priznanje, kardinal Puljić je kazao kako je ono u njemu pobudilo posebne osjećaje jer je dodijeljeno povodom dvadesete obljetnice početka ratnih događanja u Bosni i Hercegovini i opsade glavnog grada Sarajeva. Podsjetio je da je riječ o najdužoj opsadi grada u novijoj povijesti koja je trajala od travnja 1992. do veljače 1996. godine Napominjući kako su njegove uši godinama bile naviknute na zvuk eksplozija granata, patnje i nasilja, kazao je da je i to možda uzrok što sada ima poteškoća sa sluhom. Rekao je da i stariji građani Ternija poznaju taj zvuk kada se tijekom 1944. na njihov grad sručilo više od 110 bombardiranja s ciljem uništenja tvornica čelika i zaustavljanja proizvodnje. Dodao je da im želi govoriti o onome što se dogodilo u Sarajevu, gradu višestoljetnog suživota između kršćana, Hebreja i muslimana, ali i gradu sukoba i patnje. Podsjetio je da je u Sarajevu započeo prvi svjetski rat te istaknuo da je to grad patnje, ali i nade te da ga mnogi nazivaju europskim Jeruzalemom.

„Što se dogodilo u Sarajevu? Dramatičan rat koji je mnoge uvjerio da katolici, pravoslavni, muslimani i Hebreji više ne mogu živjeti zajedno. Suprotstavljenost između Hrvata, Srba i Bošnjaka. Stvarnost različitih naroda, koji su stoljećima zajedno živjeli, u jednom trenutku počinje dijeliti se i suprotstavljati…“, kazao je kardinal Puljić naglasivši da kao biskup nije želio pobjeći nego je ostao tijekom cijelog vremena opsade dijeleći sa svojim narodom dan za danom bol i male znakove nade za budućnost. Rekao je da, unatoč brojnim mrtvim i ranjenim te drugim posljedicama rata, mora postojati budućnost za sve i da rat ne može imati posljednju riječ. Istaknuo je kako je želio kao biskup biti blizu svima bez obzira jesu li katolici, pravoslavni, Hebreji ili muslimani ili oni koji ne vjeruju te da to uvijek želi biti.

Kardinal Puljić je podsjetio i na svoje susrete s blaženim papom Ivanom Pavlom II. i na njegov neostvareni pohod Sarajevu ratne 1994. kao i na njegov dolazak u glavni grad BiH, 12. i 13. travnja 1997. S radošću je najavio da je, na inicijativu Zajednice sv. Egidija, u tijeku priprava velikog svjetskog susreta za mir koji će se održati od 9. do 11. rujna 2012. u Sarajevu kako bi predstavnici kršćanskih Crkava i velikih religija zajedno rekli NE ratu, nasilju i podjelama i kako bi kazali da budućnost postoji za sve i da postoji samo u zajedničkom življenju. „Bez suživota ne postoji budućnost za Sarajevo, za Bosnu i Hercegovinu, za Europu i za cijeli svijet. Uistinu se nadam da se velika poruka mira može uzdići iz Sarajeva i proširiti se po svoj zemlji i svakom narodu, po cijelom svijetu. Sarajevo, grad podjele, rata i patnje može postati grad snova mira za cijeli svijet. Mir i suživot“, naglasio je kardinal Puljić zahvaljujući svima i pozivajući sve da budu s njima u Sarajevu u rujnu ove godine.

Nagrada sv. Valentina najznačajnije je priznanje povezano s likom zaštitnika grada Ternija i svake godine se dodjeljuje osobama koje se zauzimaju za mir, solidarnost, jedinstvo među narodima i bratski suživot. Nagrada je do sada dodijeljena, između ostalih, ruskom predsjedniku Mihailu Gorbačovu, majci Terezi iz Kalkute, mitropolitu iz Minska gospodinu Filaretu, Zajednici sv. Egidija, papi Ivanu Pavlu II. i drugima. Pet dosadašnjih nagrada dodijeljeno je osobama koje su se zauzimale za mir u Svetoj Zemlji.

Izvor: KTA

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Crkva u svijetu

Još iz rubrike: