Pitanje eventualnog „Grexita“ (izlaska Grčke iz EU-e) i „Brexita“ (izlaska Velika Britanije) nije u nadležnosti rotirajućeg predsjedništva. S Lisabonskim ugovorom, koji je uveo funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća i Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo uvelike je izgubilo na važnosti, stoga ni luksemburško predsjedništvo neće igrati posebnu ulogu u dva navedena pitanja koja bi mogla obilježiti drugu polovicu ove godine.

Grčka se nalazi na rubu bankrota nakon što je jednostrano prekinula pregovore s vjerovnicima, a eventualni bankrot mogao bi voditi prema kaotičnom izlasku iz eurozone i EU-e.

Britanski premijer David Cameron želi vratiti u nacionalno okrilje neke od ovlasti koje se prepuštene tijelima EU-a. Naročito želi ograničiti slobodu kretanja radnika, kako bi spriječio tzv. „socijalni turizam“, zlouporabu slobode kretanja kada radnici iz siromašnijih zemalja odlaze u bogatije ne da bi radili, nego da bi koristili beneficije za nezaposlene. Međutim, za ostale članice neprihvatljivo je ograničavanje jedne od temeljnih sloboda na kojima počiva EU.

S druge strane, rotirajuće predsjedništvo i dalje ima važnu ulogu u usuglašavanju zajedničkih stajališta u zakonodavnim prijedlozima. Među najvećim izazovima za luksemburško predsjedništvo bit će pitanje raspodjele izbjeglica.

Na zadnjem summitu EU-e, 25. i 26. lipnja, čelnici unije su potvrdili da će zemlje članice u sljedeće dvije godine primiti 40 tisuća sirijskih i eritrejskih izbjeglica koji se sada nalaze u Italiji i Grčkoj te još 20 tisuća ljudi koji se trenutno izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Pri tome je najteže pitanje, kako i po kojim kriterijima raspodijeliti te izbjeglice po zemljama članicama, prepušteno ministrima unutarnjih poslova, čijim sastancima predsjedava rotirajuće predsjedništvo.

Luksemburško predsjedništvo pokušat će riješiti to pitanje na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova 9. srpnja. Budući da je na summitu donesena odluka o preseljenju 60 tisuća ljudi, sada se mora dogovoriti ključ po kojem će ti ljudi biti raspodijeljeni po zemljama članicama. Zemlje srednje i istočne Europe snažno su se usprotivile prijedlogu Europske komisije koja je na stol stavila obvezujuće kvote za svaku zemlju, stoga se mogu očekivati veliki otpori i cjenkanja oko toga kako provesti načelnu odluku o primanju 60 tisuća ljudi.

Ovo je 12. po redu luksemburškog predsjedništvo. Sljedećih šest mjeseci ta mala država, jedna od utemeljiteljica Europske unije bit će domaćin velikom mnoštvu sastanaka, od čega je 21 ministarski. Samo u rujnu predviđeno je 67 različitih sastanaka u zemlji.

U petak, 3. srpnja, luksemburška će  vlada ugostit kompletnu Europsku komisiju na tradicionalnom susretu koji svako rotirajuće predsjedništvo organizira na početku mandata.