Nadbiskup Hoser: Međugorje je znak žive Crkve

Papa Franjo je prije 15 mjeseci imenovao poljskog biskupa mons. Henryka Hosera svojim posebnim izaslanikom za Međugorje. S njim je proteklih dana razgovarao novinar Avvenirea, dnevnih novina u vlasništvu Talijanske biskupske konferencije (CEI) Vincenzo Varagona, prenosi nedjelja.ba.
Autor: ika.hr/Laudato/M.B. Photo: IKA subota, 06. travnja 2019. u 10:55
Poljski biskup u razgovoru je spomenuo kako Međugorje godišnje ugosti gotovo tri milijuna hodočasnika iz više od 80 zemalja, te da to mjesto treba promatrati na tri razine: prva je lokalna ili župna, zatim međunarodna povezana s poviješću zemlje u kojoj žive pravoslavci, muslimani i katolici te u konačnici planetarna koja se ogleda u dolascima hodočasnika, osobito mladih, sa svih kontinenata.
 
Govorio je o fenomenu Međugorja, mons. Hoser podsjetio je kako je on Papin izaslanik zadužen za pastoral koji je vrlo bogat te se sastoji s jedne strane od tradicionalnih pobožnosti kao što su: krunica, euharistijsko klanjanje, hodočašća, put križa, a s druge pak strane duboko je ukorijenjena važnost sakramenata, posebno sakramenta pomirenja. Napomenuo je kako se okruženje oslanja na tišinu i meditaciju te kako većina vjernika ne dolazi zbog ukazanja. 
 
- Općenito, stvara se atmosfera koja olakšava meditaciju, sabranost, analizu vlastitog života, i na kraju, za mnoge, obraćenje - kazao je poljski biskup.
 
Govorio je i o odnosu s vidiocima te je rekao kako ih je sve upoznao. Kazao je kako svatko od njih ima svoju priču i vlastitu obitelj te kako je važno da budu uključeni u život župe.
 
Nezaobilazno je bilo i pitanje odnosa s Mostarsko-duvanjskom biskupijom. 
 
- Bili su nesporazumi na temu ukazanja. Usredotočili smo se na odnose i prije svega na suradnju na pastoralnoj razini, od tada su se ti odnosi razvili bez rezerve - poručio je Hoser.
 
Na pitanje o budućnosti Međugorja, nije mu bilo lako odgovoriti. 
 
- To ovisi o mnogim elementima. Mogu reći što je već i kako se može ojačati. Iskustvo iz kojeg dolazi 700 redovničkih i svećeničkih zvanja nesumnjivo jača kršćanski identitet, vertikalni identitet u kojem se čovjek, po Mariji, okreće uskrslom Kristu. Svatko tko dođe do njega nudi sliku Crkve koja je još uvijek živa i osobito mlada – rekao je.
 
Na kraju razgovora poručio je kako je ostao zadivljen velikim brojem ispovijedi i razgovora kojima je bio svjedok u ovih 15 mjeseci. Posebno ga se dojmio jedan mladić iz Australije koji je bio alkoholičar, ali se u Međugorju obratio i odlučio postati svećenikom.


 
Da biste komentirali, prijavite se.