Europski dan sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma na Groblju mira

Ujedno će biti pokopane pronađene neidentificirane žrtve ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća.
Autor: IKA/Laudato/M.P. Photo: youtube.com/screenshot utorak, 20. kolovoza 2019. u 12:49

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Odjela Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine za Drugi svjetski rat i poraće, bit će 24. kolovoza (subota najbliža 23. kolovozu) na Groblju mira na Bilima u Bosni i Hercegovini.

Misu zadušnicu u 12 sati predslavit će vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
 
Ujedno će biti pokopane pronađene neidentificirane žrtve ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća.

Izaslanstva hrvatskog naroda s obje strane granice položit će vijence i zapaliti svijeće za sve pobijene.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve pobijene katolike Hrvate iz Herceg Bosne, BiH. Ograđena je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali radovi su u tijeku.

Sve je počelo 2013. u povodu 'Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma'. Naum je sazrio kroz rad Vicepostulature postupka mučeništva ''Fra Leo Petrović i 65 subraće'', povjerenstava za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugoga svjetskog rata i poraća na području pojedinih općina (do sada njih 9) te njihovih suradnika, što se sve kasnije uobličilo u Odjel HNS-a BiH za Drugi svjetski rat i poraće.
 
Željelo se na jednom mjestu pokopati sve neidentificirane posmrtne ostatke ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću koje pronađu Povjerenstva. Postavljanjem prikladnih križeva simbolično se htjelo pokopati sve one za koje obitelji ne znaju gdje su im posmrtni ostaci tako da bi imali negdje mjesto pomoliti se i zapaliti svijeću za njih.

Jugokomunisti su za nekoliko dana u veljači 1945., koliko im je trebalo da pregaze Široki Brijeg i odu prema Mostaru, napravili 330 većih i manjih stratišta i grobišta. U Drugom svjetskom ratu i poraću stradao je svaki deseti Hercegovac (oko 20.000).
 

 

Da biste komentirali, prijavite se.