Time su obilježili 50. godišnjicu pakta Ribbentrop-Molotov između Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke čiji su tajni protokoli doveli do podjele istočne Europe i okupacije baltičkih država 1940. godine.

Baltički lanac organizirala su tri nacionalna pokreta koja su se zalagala za neovisnost - Estonski Rahvarine, Narodni front Latvije i Litvanski Sąjudis. Prosvjed je osmišljen, kako bi privukao globalnu pozornost pokazujući želju naroda za neovisnost za svaki od tih entiteta. Također je pokazana solidarnost među ta tri naroda. Događaj je opisan kao kampanja, koja je polučila učinkovit publicitet i emocionalno-vizualno zadivljujući prizor. Baltički aktivisti objavili su da je na snazi ilegalna sovjetska okupacija i izražili su želju za neovisnošću baltičkih republika, ne toliko kao političko pitanje, već kao moralni problem. Sovjetske vlasti u Moskvi odgovorile su na događaj samo s intenzivnom retorikom.

U roku šest mjeseci nakon prosvjeda, Litva je postala prva republika Sovjetskog Saveza koja je proglasila neovisnost.