Papa je upozorio na to kako je zaborav vjere i stavljanje vjere u ropotarnicu povijesti opasnost za sve kršćane.

- Možemo uzeti ono što nam daje naš identitet i pretvoriti ga u prošlost, turističku atrakciju, muzejski dio koji podsjeća na postignuća od ranijih doba. Isto se može dogoditi s vjerom - pojasnio je papa Franjo.

U nastavku je progovorio o krizi kršćanska života. Kriza, kako Papa pojašnjava dovodi do toga da se vjera može smatrati muzejskim primjerkom, za kojega da bismo je vidjeli odlazimo u crkvu kao 'turisti' na muzejsku izložbu, da bismo netom poslije izlaska iz muzeja s obzirom na cijelu izložbu imali samo blijedu sliku i pokoju uspomenu.

Papa Franjo govorio je tijekom ekumenskog molitvenog susreta u evanđeoskom luteranskom katedrali u Rigi, u Latviji. Katedrala u Rigi  jedna je od najprepoznatljivijih znamenitosti u zemlji, u toj se katedrali također nalaze i jedne od najboljih svjetskih orgulja. Iako su orgulje obnavljane nekoliko puta tijekom godina, smatraju se jednim od najstarijih orgulja u Europi i jednim od najvećih na svijetu. Tijekom molitve, Papa se osvrnuo na orgulje, te je istaknuo kako su orgulje bile suputnikom kreativnim ljudima koji su na njima svirali i stvarali.

- To je bio Božji i ljudski instrumenti za podizanje očiju i srca u nebo. Danas je simbol ovoga grada i njegove katedrale. Za one koji ovdje žive, to je više od monumentalnog orgulja; to je dio života, tradicije i identiteta ovog mjesta - rekao je Papa, te dodao kako su orgulje simbol kršćanske vjere i da kao takav ne smiju biti skrivene, već da se na njima mora svirati kako bi njihov zvuk došao do svih slojeva društva.

Papa je pojasnio da ako se  'glazba Evanđelja' ne čuje u ljudskim životima, ne može biti nade. Razložio je da ako glazba Evanđelja ne odjekuje u domovima, radnim mjestima i javnim prostorima, ljudi neće prepoznati dužnost da se brani dostojanstvo svakog muškarca i žene. Ako bi se  glazba Evanđelja zaustavila, ljudi bi izgubiti radost, suosjećanje, povjerenje i sposobnost pomirenja.

- Ako se glazba Evanđelja više ne čuje, izgubili bismo zvukovni orijentir koji vodi naše živote u nebo i zaključali bismo se u jednom od najgorih zala naših dana: usamljenosti i izolaciji - rekao je Papa. 

Povodom toga izrazio je hvalu Bogu, da još uvijek u vjernicima odjekuju riječi Ivanova evanđelja: 'Oče, da je sve moguće... da svijet može vjerovati.' Jedini put do bilo koje vrste ekumenska dijaloga, otkriva se u putu Križa. To je put suočavanja s boli i patnjom u kojemu se svi susrećemo u molitvi za jedinstvom 'da svi mogu biti jedno'.

Itsaknuo je da ovo nisu laka vremena, osobito onima koji, i dan danas, doživljavaju izgon i mučeništvo za vjeru. Dodao je kako su svjedočanstva onih koji su svoj život položili za vjeru putokaz nama, koji iza njih ostajemo, kako bi mi mogli živjeti vjeru navještaja radosne riječi.

- Ako nam je Krist smatrao dostojnim živjeti u ovim vremenima, u ovom trenutku - jedini sat koji imamo - ne možemo dopustiti da nas prevladamo strahom, niti dopustimo da ovaj put prođe bez življenja u potpunosti s radosnom vjernosti - rekao je Papa.

Nakon molitvenog susreta, papa Franjo se susreo sa starijim muškarcima i ženama u katoličkoj katedrali svetog Jakova. Iako je Latvija povijesno luteranska zemlja, katolici čine oko 25 posto populacije od nešto manje od 2 milijuna. U katedrali svetog Jakova, prisječajući se mnogih muka koja su stariji Latvijci pretrpjeli poput rata, političke represije, progona i progonstva, Papa se obratio okupljenima s riječima: 'Ipak ste ostali nepokolebljivi; ustrajali ste u vjeri.'

- Ni nacistički režim ni sovjetski režim ne bi mogli ugasiti vjeru u vaša srca. Niti bi mogli zaustaviti neke od vas da postanu svećenici, vjerske sestre, katehete ili od toga da služite Crkvi na druge načine koji su ugrožavali vaše živote - rekao je papa Franjo prisutnima, te ih je ohrabrio riječima ohrabrenja.

Ukazao je na važnost riječi sv. Jakova, koje govore o postojanosti u vjeri i potaknuo one koji su prisutni da ustrajnu na svome putu, da ne pokleknu pred razočaranjem i tugom, da ne izgube odvažnost i nadu. Potaknuo je prisutne da  u vlastitoj domovini i u vlastitim domovima imaju strpljivosti i snage, kako bi izgradili bolju budućnost vlastitoga naroda.

Prije susreta u dvije katedrale, papa Franjo započeo je svoj dan u Latviji s kratkim govorom državnim vlastima. Njima je rekao da je sretan što zna da je Katolička crkva, u suradnji s drugim kršćanskim crkvama, važan dio povijesti Latvije.

- Evanđelje je hranilo život vašeg naroda u prošlosti. Danas ono nastavlja otvarati nove nove putove koji će vam omogućiti da se suočite s izazovima sadašnjice, kako biste vrednovati različitosti i  uspostavili zajedništvo sa svima – rekao je Papa.

Također je pohvalio slobodu Latvije, koja će se slaviti tijekom ovogodišnje 100. obljetnice proglašenja neovisnosti Latvije. Istaknuo je kako ima puno razloga za slavlje, i kako je u slavlju važno staviti naglasak na slobodu zbog koje su mnogi polagali svoje živote kako bi otvorili vrata 'vatrama' budućnosti. Istu odgovornost imaju stanovnici Latvije danas, da otvaraju vrata budućnosti imajući pred očima sve ono što stoji u službi života.