Papa Franjo je na konzistoriju u Bazilici sv. Petra 19. studenoga imenovao 17 novih kardinala. U svojoj se propovijedi osvrnuo na odlomak iz Lukina evanđelja, u kojem Isus svojim učenicima predstavlja svoj plan i program, kako bi prisutne uveo u ono što on naziva četiri stupnja mistagogije milosrđa: ljubiti, činiti dobro, blagoslivljati, moliti.

Novi kardinali pojedinačno su kleknuli pred Papom koji im je predao četverokutnu kapu i kardinalski prsten.

Novi kardinalski zbor imat će tako 228 članova koji će pomagati Papi u njegovim svakodnevnim dužnostima. No samo 120 je mlađe od 80 godina i može birati novog papu na konklavama i biti biran.

Papa Franjo, kojemu je ovo treći put da imenuje kardinale od svog izbora 2013., već je imenovao više od trećine elektora.

U subotu, 19. studenoga, kardinali elektori postali su trinaestorica prelata koji dolaze sa svih kontinenata: po trojica su iz Europe i Amerike, po dvojica iz Južne Amerike i Afrike i po jedan iz Meksika, Azije i Oceanije. Četvorica kardinala starijih od 80 godina, koji ne mogu biti elektori, dobivaju zapravo počasan status.

Svi su nadbiskupi ili biskupi, osim ‘običnog’ albanskog svećenika Ernesta Simonija (88), progonjenog tijekom komunističke diktature Envera Hoxhe.

Novost je da je Papa svog apostolskog nuncija u Siriji, zemlji koju zove “mučenicom”, msgr. Marija Zenarija imenovao kardinalom koji će ostati na dužnosti nuncija u Damasku kako bi mogao voditi dijalog sa sukobljenim stranama.

Msgr. Dieudonne Nzapalainga, nadbiskup Banguija i sudionik međuvjerske platforme za mir u Srednjoafričkoj Republici, bit će prvi kardinal u povijesti te zemlje i najmlađi među novim kardinalima (49 godina).

Među kardinalima iz Amerike je i Blase Cupich, nadbiskup Chicaga, hrvatskih korijena.

Sada će na novim konklavama biti 45 posto elektora iz Europe (bilo ih je 52 posto kada je papa Franjo izabran u ožujku 2013.), 14 posto iz Sjeverne Amerike, 12 posto iz Afrike, 12 posto iz Azije, 11 posto iz Južne Amerike, 3 posto iz Srednje Amerike i 3 posto iz Oceanije.