U pismu upućenom mjesnom biskupu, mons. Claudiju Maniagu, kardinal Pietro Parolin je u ime Svetoga Oca istaknuo jubilejski kontekst i ozračje ovogodišnjeg susreta.

- Kad se trsimo živjeti svaki liturgijski događaj s očima upravljenim prema Isusu i njegovom milosrdnom licu, možemo prihvatiti ljubav Presvetoga Trojstva – podsjetio je na tekst bule 'Misericordiae vultus'.

Naveo je pritom riječi sv. Lava Velikog: 'Ono što je od našeg otkupitelja bilo vidljivo prešlo je u sakramente'.

- Ti iskazi pomažu vidjeti čitavu liturgiju kao mjesto susreta s milosrđem, gdje se uprisutnjuje veliko otajstvo pomirenja. Pojedinačna slavlja sakramenata posreduju jedinstveni dar božanskoga milosrđa prema različitim okolnostima života – stoji u poruci.

Dar milosrđa, međutim, na osobit je način vidljiv u sakramentu pokore i pomirenja.

- Očevo milosrđe ne može se zatvoriti u samotnička ponašanja, zato što ono obnavlja osobe i omogućuje im da drugima pruže živo iskustvo tog istog dara. Polazeći od svijesti da nam je oprošteno kako bismo praštali, valja nam svjedočiti milosrđe u svakom okruženju, poručio je Sveti Otac.

To je zadatak na koji smo pozvani, rekao je Papa, osobito pred bijesom u koji su zatvorene premnoge osobe, koje su potrebite otkrivanja nutarnjeg mira.

- Obred sakramentalnog pomirenja se stoga treba poimati kao izričaj 'Crkve u izlazu', kao 'vrata', ne samo za ponovni ulazak nakon što smo se udaljili, nego kao i 'prag' otvoren raznim periferijama čovječanstva kojemu je potrebno suosjećanje. U ispovjedi se događa susret s Božjim milosrđem iz kojeg izlaze 'novi ljudi' koji navještaju radosnu vijest putem pomirenog i pomirujućeg života – napisano je u Papinoj poruci.

Na kraju je izražena želja da još više sazrije svijest o liturgiji kao 'izvoru i vrhuncu' crkvenoga i osobnoga života, koji je 'pun milosrđa i suosjećanja zato što je trajno formiran u školi evanđelja'.