Papa: Javno svjedočiti moralnu istinu

Duhovni i kulturalni izazovi nove evangelizacije ponovno su u središtu razmišljanja pape Benedikta XVI., koji je u četvrtak, 19. siječnja, primio u Vatikanu drugu skupinu članova Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, u prigodi njihova pohoda 'ad Limina'.
petak, 20. siječnja 2012. u 00:00

Duhovni i kulturalni izazovi nove evangelizacije ponovno su u središtu razmišljanja pape Benedikta XVI., koji je u četvrtak, 19. siječnja, primio u Vatikanu drugu skupinu članova Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, u prigodi njihova pohoda 'ad Limina'.

Bitna uloga u protivljenju kulturnim strujama koje na temelju krajnjega individualizma nastoje promicati spoznaje slobode odvojene od moralne istine – to je poslanje Crkve u Sjedinjenim Državama koje je istaknuo Sveti Otac.

Viđenje svijeta, povijesno oblikovano ne samo vjerom, nego i zauzimanjem za određena etička načela koja proizlaze iz prirode i od Boga, danas je u Americi izobličeno novim, snažnim kulturnim strujama koje nisu samo izravno suprotstavljene nauku moralne jezgre židovsko-kršćanske tradicije, nego se sve više protive kršćanstvu kao takvom, primijetio je Sveti Otac. Crkva je oduvijek pozvana propovijedati evanđelje koje ne samo da predlaže nepromjenjive moralne istine, nego ih nudi upravo kao ključ čovjekove sreće i blagostanja.

U mjeri u kojoj neke aktualne kulturne težnje sadrže elemente koji bi mogli smanjiti objavu tih istina, rekao je nadalje Papa, prisiljavajući ih na granice čisto znanstvene racionalnosti ili prešućujući ih u ime političke moći ili načela većine, one su prijetnja ne samo kršćanskoj vjeri, nego i samom ljudskom rodu, dubokoj istini našega postojanja i krajnjega poziva, našega odnosa s Bogom.

Kada neka kultura pokuša ukinuti dimenziju posljednjega otajstva, zatvarajući vrata nadnaravnoj istini, ona neizbježno postaje osiromašena, i postaje žrtva, kako je jasno naslutio Ivan Pavao II., ograničavajućih i totalitarnih tumačenja ljudske osobe i naravi društva, primijetio je Sveti Otac.

Zaštita koju Crkva pruža moralnom razmišljanju utemeljenom na naravnom zakonu, objasnio je potom Papa – temelji se na njezinu uvjerenju da taj zakon nije prijetnja našoj slobodi, nego 'način izražavanja' koji nam pomaže shvatiti sebe i istinu o našem postojanju, a s ciljem oblikovanja pravednijega i čovječnijega svijeta. Svoj moralni nauk stoga nudi kao poruku, i to ne prisile, nego oslobođenja, te kao temelj za izgradnju sigurne budućnosti, istaknuo je Sveti Otac.

Cijela katolička zajednica u Sjedinjenim Državama mora postati svjesna velikih opasnosti za javno moralno svjedočenje Crkve, koje proizlazi iz radikalnoga sekularizma koji se sve više izražava u političkoj i kulturnoj sredini, istaknuo je Sveti Otac te dodao da se s ozbiljnošću tih opasnosti valja jasno suočiti na svim razinama crkvenoga života.

Osim toga, treba voditi računa o pokušajima ograničavanja najdraže američke slobode, one vjerske, primijetio je Papa te istaknuo da je stoga potreban zauzet, jasan i dobro formiran katolički laikat, koji posjeduje snažan kritički osjećaj prema prevladavajućoj kulturi te hrabrost za suprotstavljanje ograničenoj laičnosti koja oduzima legitimnost sudjelovanju Crkve u javnoj raspravi o problemima koji određuju budućnost američkoga društva. Na Crkvi je, dakle, pripremiti takve ljude, i pružiti uvjerljivo kršćansko viđenje čovjeka i društva, jer – kao bitne sastavnice nove evangelizacije – te brige imaju oblikovati viđenje i ciljeve katehetskih programa na svim razinama, istaknuo je Sveti Otac.

U tom je smislu papa Benedikt XVI. zahvalio američkim biskupima za njihovo zalaganje u održavanju kontakata s katolicima zauzetima u političkom životu, te u pomoći koju im pružaju kako bi shvatili osobne odgovornosti u javnomu svjedočenju svoje vjere, ponajviše što se tiče velikih moralnih pitanja našega doba, među kojima je poštovanje života darovanoga od Boga, te zaštita ljudskoga dostojanstva i promicanje istinskih ljudskih prava.
 
Izvor: IKA

Da biste komentirali, prijavite se.