Osim toga, istaknuo je da je budućnost u rukama djece, jer će ona zacijelo imati snage voditi povijest, i starih ljudi, jer su oni mudrost naroda.

U naše je vrijeme važno provoditi u djelo planove protiv rada svedenoga na ropstvo, protiv vojačenja djece, kao i protiv svake vrste nasilja nad djecom, rekao je Papa. Njegovo je razmišljanje krenulo prije svega od zlostavljanja djece od strane predstavnika Crkve. Osjećam se pozvan preuzeti to na sebe i tražiti oprost za sve zlo koje su napravili pojedini svećenici, za seksualno zlostavljanje djece, rekao je papa Franjo. Crkva je svjesna te štete!, istaknuo je. To je njihova osobna i moralna šteta…. ali, šteta ljudi Crkve! A mi ne želimo učiniti korak unatrag što se tiče odnosa prema tom problemu, i kaznâ koje se imaju odrediti. Naprotiv, mislim da trebamo biti vrlo snažni! S djecom se ne može poigravati!, istaknuo je Papa.

Osvrnuvši se potom na poslanje Međunarodnoga katoličkog ureda za djecu, koji se – kako je rekao Sveti Otac – zauzima za djecu, te je konkretni i aktualni izraz osobite ljubavi koju Gospodin Isus ima za njih, Papa je napomenuo da valja ponovno istaknuti pravo djece da rastu u obitelji, s ocem i majkom koji su sposobni stvoriti odgovarajuću sredinu za njihov razvoj i njihovo osjećajno dozrijevanje, i to u odnosu na očevu muževnost i majčinu ženstvenost.

Srž je tog pitanja određivanje odgojnih planova i programa, jer je, kako je objasnio Sveti Otac, prije svega potrebno poduprijeti pravo roditelja na moralni i vjerski odgoj vlastite djece. Što se toga tiče, želio bih izraziti svoje odbijanje svake vrste odgojnoga eksperimentiranja s djecom. S djecom se i mladima ne mogu raditi pokusi. Oni nisu pokusni kunići iz laboratorija!, upozorio je Papa te dodao: Strahote odgojne manipulacije koje smo proživjeli u velikim genocidnim diktaturama 20. stoljeća nisu nestale; svoju aktualnost čuvaju pod različitim oblicima i prijedlozima koji, uz izliku suvremenosti, potiču djecu i mlade ići diktatorskim putom jednoumlja.

Spomenuvši nedavni razgovor s jednim odgojiteljem, Sveti je Otac primijetio da se sa sadašnjim konkretnim odgojnim planovima katkada ne razumije šalje li se dijete u školu, ili u neki logor za preodgoj. Zbog toga je Papa pohvalio rad Međunarodnoga katoličkog ureda za djecu, koji je – kako je kazao – nastao iz majčinstva Crkve, potječući od intervencije pape Pija XII. u svrhu zaštite djece nakon Drugoga svjetskog rata. Otada se ta organizacija uvijek zauzimala za promociju zaštite pravâ djece, pridonoseći i Konvenciji Ujedinjenih naroda iz 1989. godine, i u stalnoj suradnji s uredima Svete Stolice u New Yorku, Strasbourgu i Ženevi.

Rad u korist ljudskih prava pretpostavlja uvijek živi antropološki odgoj, zatim da dobro poznajemo stvarnost ljudskoga bića, te da znamo odgovoriti na probleme i izazove koje postavljaju suvremene kulture i mentalitet raširen putem medija. Naravno, dodao je Papa, nije riječ o tomu da se zatvorimo pod stakleno zvono, nego da se pozitivnim vrijednostima ljudskoga bića suočimo s novim izazovima današnje kulture.

Na kraju je govora Sveti Otac spomenuo logo Povjerenstva za zaštitu djece i mladih iz Buenos Airesa, na kojemu je prikazana Sveta Obitelj na magarcu, dok bježi u Egipat kako bi zaštitila svoje Dijete. Ponekad je poradi zaštite potrebno pobjeći; ponekad je potrebno zaustaviti se; a katkada je potrebno boriti se. Međutim, uvijek valja imati nježnosti, istaknuo je papa Franjo.