Papa: Kršćanska radost je mir, a ne komadići "slatkog života"
'Istinski kršćanin ne može biti namrgođen i žalostan.'
Autor
vaticannews.va/hr/Laudato/M.S.
Fotograf
vaticannews.va
Objavljeno:
29.05.2018 09:10
- Ono što kršćanin diše je radost koja se sastoji od istinskog, a ne varavog mira kakav nudi današnji svijet koji izmišlja mnoge stvari za zabavu, bezbrojne 'male komadiće slatkog života', rekao je papa Franjo jučer na Misi slavljenoj u Domu svete Marte i nastavio govoriti o radosti koja obilježava kršćanina unatoč kušnjama i teškoćama.
Objašnjavajući odlomak iz Prve poslanice svetoga Petra apostola i odlomak iz Markova evanđelja u kojem se govori o bogatom mladiću koji se nije mogao odreći vlastitih interesa, Papa je upozorio da istinski kršćanin ne može biti namrgođen i žalostan. Biti ljudi radosti, znači biti ljudi mira i utjehe.
- Kršćanska radost je ono što udiše kršćanin. Kršćanin koji nije radostan u srcu, nije dobar kršćanin. Radost kojom kršćanin odiše, način je kršćanskog izražavanja. Nije to nešto što se kupuje ili postiže vlastitim naporom, to je plod Duha Svetoga koji daje radost u srcu. Čvrsta stijena na kojoj počiva kršćanska radost je sjećanje. Ne možemo, naime, zaboraviti ono što je Gospodin učinio za nas, rađajući nas na novi život; kao i nadu u ono što nas čeka, susret sa Sinom Božjim. Sjećanje i nada dvije su sastavnice koje omogućuju kršćanima da žive u radosti, ali ne u praznoj radosti, raspoloženju, nego u radosti kojoj je na prvom mjestu mir, istaknuo je papa Franjo.
Zatim je obrazložio kršćansko poimanje radosti i napomenuo kako često puta znamo imati krivu percepciju radosti.
- Radost ne znači živjeti od smijeha do smijeha i biti zabavan. Kršćanska radost je mir koji je u dubini, mir srca, mir koji nam samo Bog može dati. To je kršćanska radost koju nije lako sačuvati. Suvremeni se svijet nažalost zadovoljava s kulturom koja nema radosti, u kojoj se izmišljaju mnoge stvari za zabavu, mnogi 'mali komadići slatkog života', ali koji ne ispunjavaju potpuno, rekao je Papa.
Na kraju svoje propovijedi potaknuo je na razmišljanje i raspoznavanje te radosti kroz pokrete srca u svakome od nas.
Objašnjavajući odlomak iz Prve poslanice svetoga Petra apostola i odlomak iz Markova evanđelja u kojem se govori o bogatom mladiću koji se nije mogao odreći vlastitih interesa, Papa je upozorio da istinski kršćanin ne može biti namrgođen i žalostan. Biti ljudi radosti, znači biti ljudi mira i utjehe.
- Kršćanska radost je ono što udiše kršćanin. Kršćanin koji nije radostan u srcu, nije dobar kršćanin. Radost kojom kršćanin odiše, način je kršćanskog izražavanja. Nije to nešto što se kupuje ili postiže vlastitim naporom, to je plod Duha Svetoga koji daje radost u srcu. Čvrsta stijena na kojoj počiva kršćanska radost je sjećanje. Ne možemo, naime, zaboraviti ono što je Gospodin učinio za nas, rađajući nas na novi život; kao i nadu u ono što nas čeka, susret sa Sinom Božjim. Sjećanje i nada dvije su sastavnice koje omogućuju kršćanima da žive u radosti, ali ne u praznoj radosti, raspoloženju, nego u radosti kojoj je na prvom mjestu mir, istaknuo je papa Franjo.
Zatim je obrazložio kršćansko poimanje radosti i napomenuo kako često puta znamo imati krivu percepciju radosti.
- Radost ne znači živjeti od smijeha do smijeha i biti zabavan. Kršćanska radost je mir koji je u dubini, mir srca, mir koji nam samo Bog može dati. To je kršćanska radost koju nije lako sačuvati. Suvremeni se svijet nažalost zadovoljava s kulturom koja nema radosti, u kojoj se izmišljaju mnoge stvari za zabavu, mnogi 'mali komadići slatkog života', ali koji ne ispunjavaju potpuno, rekao je Papa.
Na kraju svoje propovijedi potaknuo je na razmišljanje i raspoznavanje te radosti kroz pokrete srca u svakome od nas.
- Radost, naime, nije nešto što se kupuje na tržištu; to je dar Duha Svetoga koji djeluje i u trenucima nevolje i kušnje. Postoji dobar i loš nemir kada se posvuda traži sigurnost, kada se posvuda traži užitak. Mladić se iz evanđelja bojao da ako se odrekne bogatstva, da neće biti sretan. Radost i utjeha, to je ono što dišemo mi kršćani, zaključio je Papa.
