Papa: Zavaravanje je htjeti ljubiti Boga bez ljubavi prema bližnjemu

Dvije dimenzije ljubavi, ona prema Bogu i ona prema bližnjemu, ujedinjene, oznaka su Kristova učenika, rekao je papa Franjo 4. studenog prije molitve Anđeoskog pozdravljenja na Trgu svetoga Petra u Vatikanu te se osvrnuo na evanđelje liturgije (Mk 12,28b-34) koje govori o zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
Autor: vaticannews.va/Laudato/M.S. Photo: Alessandro Bianchi/Reuters/Pixell ponedjeljak, 05. studenog 2018. u 09:24
''Neki je pismoznanac upitao Isusa: 'Koja je zapovijed prva od sviju?' (Mk 12,28). A On mu je odgovorio citirajući ispovijest vjere kojom svaki Izraelac počinje i završava dan i koja počinje riječima: 'Čuj, Izraele! Gospodin, Bog naš, Gospodin je jedini!' (Pnz 6,4), citirao je Papa i objasnio da na taj način Izrael čuva svoju vjeru kao temelj svega svojeg vjerovanja.
 
- Postoji samo jedan Bog i to je naš Bog u smislu da se vezao uz nas neraskidivom vezom, ljubio nas je, ljubi nas i ljubit će nas zauvijek. Iz tog izvora, te Božje ljubavi, proizlazi za nas dvostruka zapovijed: 'Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svojega, i iz sve duše svoje, i iz svega uma svoga, i iz sve snage svoje! Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga' (Mk 12,30-31), rekao je Sveti Otac.
 
Birajući te dvije zapovijedi koje je Bog dao svojem narodu i ujedinjujući ih, Isus nas je poučio jednom zauvijek da se ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu ne mogu razdvojiti, dapače, još više, podupiru jedna drugu.
 
- Iako jedna slijedi drugu, one su dva lica iste medalje. Ako se žive zajedno, istinska su snaga vjernika! Ljubiti Boga znači živjeti od Njega i za Njega, za ono što On jest i za ono što On čini. Naš Bog je bezrezervno darivanje, bezgranično oproštenje, ostvarenje koje potiče i daje da rastemo. Zato ljubiti Boga znači svaki dan ulagati vlastitu snagu kako bismo bili njegovi suradnici u bezrezervnom služenju svojemu bližnjemu, u traženju neograničenog oproštenja i u njegovanju zajedništva, istaknuo je papa Franjo.
 
Objasnio je i kako se evanđelist Marko ne trudi potanko objasniti tko je bližnji, jer bližnji je osoba koju svaki dan susrećemo na svojem putu.
 
- Ne radi se o tome da izabiremo svojeg bližnjeg, to nije kršćanski. Misliti da je naš bližnji onaj kojeg smo izabrali, nije kršćanski, to je poganski. Riječ je o tome da trebamo imati oči kako bismo ga prepoznali i srce kako bismo željeli njegovo dobro. Ako se vježbamo gledati kao što Isus gleda, nastojat ćemo uvijek slušati i biti uvijek uz onoga tko je u potrebi. Potrebe bližnjih zasigurno traže djelotvorne odgovore, no prije toga traže suosjećanje. Slikovito možemo reći da gladan čovjek ne treba samo tanjur juhe, nego i osmjeh, da ga netko sasluša i moli za njega, po mogućnosti da moli s njim, zaključio je Papa.
 
Istaknuo je i kako spomenuto evanđelje poziva sve nas da budemo usmjereni ne samo prema hitnim potrebama najsiromašnije braće, nego iznad svega da budemo pažljivi prema njihovoj potrebi za bratskom blizinom, smislom života i nježnošću.
 
- To je izazov za naše zajednice. Radi se o izbjegavanju opasnosti da budu zajednice koje mnogo toga poduzimaju, no malo ostvaruju; o opasnosti da budu samo 'uslužne postaje', ali da pružaju malo zajedništva, u punom i kršćanskom smislu toga pojma. Bog koji je ljubav stvorio nas je za ljubav kako bismo ljubili druge ostajući ujedinjeni s Njim. Bilo bi zavaravanje htjeti ljubiti bližnjega bez ljubavi prema Bogu; isto tako, bilo bi zavaravanje htjeti ljubiti Boga bez ljubavi prema bližnjemu. Te dvije dimenzije ljubavi, prema Bogu i bližnjemu, ujedinjene, oznaka su Kristova učenika. Neka nam Blažena Djevica Marija svakodnevno pomaže prihvatiti i svjedočiti tu pouku punu svjetla, zaključio je Papa. 

Da biste komentirali, prijavite se.