Papa Benedikt XVI., koji će večeras u rimskoj Bazilici sv. Ivana Lateranskog služiti Misu Večernje gospodnje, jutros je u Bazilici sv. Petra predvodio zajedno Misu posvete ulja. U propovijedi je oštro osudio neposlušne svećenike, posebno one u Austriji, koji su se okupili u „Pfarer Initiativu" i traže ukidanje celibata i ređenje žena te da Crkva dopusti rastavljenima i ponovno oženjenima pričest.

„Stanje postaje sve dramatičnije,“ primijetio je Sveti Otac i pozvao svećenike da usklade svoj život sa životom Krista, iako je to teško ostvariti u suvremenoj stvarnosti. Osvrćući se na prijedlog te skupine od 329 svećenika, koji nastoje privući i vjernike, Papa je citirao svog prethodnika Ivana Pavla II, koji je odlučno odbacio taj zahtjev, jer – prema njegovim riječima – „Gospodin to ne dopušta“.

Ustvrdio je kako treba vjerovati tim svećenicima kada govore da su zabrinuti za stanje Crkve, da treba izmijeniti neke stvari u crkvenim ustanovama i otvoriti nove putove.

„Neposlušnost sigurno nije pravi put. Isus je stvarno promijenio neka uvriježena shvaćanja, koja su ugrožavala Božju riječ i volju kako bi sklonuo ljude na poslušnost stvarnoj Božjoj volji“, primijetio je papa Ratzinger i opovrgao tvrdnje kako poslušnost predstavlja obranu od nepokretnosti, zaoštravanja stanja i tradicije.

„Oni koji gledaju povijest pokoncilskog doba mogu“, prema njegovim riječima, „prepoznati dinamiku stvarne obnove, koja je često zadobila neočekivane oblike u pokretima punim života i gotovo opipljivoj neiscrpivoj vitalnosti Crkve. Jasno je da je usklađivanje života s Kristom bit svake obnove.“

Dodao je kako Kristov lik može izgledati velik i nedostižan. Naveo je kao primjer svete svećenike od Polikarpa iz Smirne, Ignacija Antiohijskog pa do velikih crkvenih pastira Ambrozija, Augustina, Grgura Velikog pa do sv. Ignacija Loyolskog, Karla Boromejskog, Ivana Marije Vianneya te brojnih mučenika 19. i 20 stoljeća i Ivana Pavla II, koji je svojim djelovanjem i trpljenjem pružio primjer tog usklađivanja vlastitog života s Kristovim.

„Bog ne gleda velike brojke i vanjske uspjehe, već pobjede u poniznim znakovima gorušičinog zrna“, istaknuo je Papa te spomenuo kako su na nedavnom konzistoriju mnogi kardinali istaknuli kako na vjerskom području prevladava velika vjerska nepismenost, koja sve više zahvaća naše društvo.

„Da bismo mogli živjeti i voljeti našu vjeru i ljubiti Boga te postati sposobni slušati ga na pravi način, moramo znati što nam je Bog rekao. To nalazimo u Svetom pismu. Za njegovo ispravno tumačenje i prenošenje potrebna nam je riječ crkvenog naučiteljstva.“

To je potvrdio citatima Drugog vatikanskog sabora i Katekizmom Katoličke Crkve, istaknuvši kako su to bitna sredstva, koja nisu nipošto posve iskorištena.

Izvor: IKA