Govoreći skupini veleposlanika pri Svetoj Stolici, Papa je istaknuo ulogu diplomacije: Posao veleposlanika je posao malih koraka, malih stvari, koje su u službi mira, približavanja naroda, učvršćivanja bratstva među narodima. To je vaš posao, ali s malim, sićušnim stvarima.

Danas smo svi zadovoljni, jer smo doživjeli da su dva naroda, koji su se prije mnogo godina udaljili, učinili korak prema zbližavanju. Plemenit je vaš posao, vrlo plemenit – istaknuo je Papa govoreći veleposlanicima Mongolije, Bahama, Dominike, Tanzanije, Danske, Malezije, Ruande, Finske, Novoga Zelanda, Malija, Toga, Bangladeša i Katara, u prigodi primanja njihovih vjerodajnica, u četvrtak, 18. prosinca.

Tijekom posljednjih mjeseci, papa Franjo pisao je predsjedniku Republike Kube, Raulu Kastru i predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Baraku Obami, te ih pozvao da riješe humanitarna pitanja od zajedničkoga interesa, među kojima i stanje nekih uznika, s ciljem otvaranja novoga razdoblja u odnosima između dviju strana.

Sveta je Stolica u listopadu, primivši izaslanstva dviju zemalja u Vatikanu, ponudila svoje usluge kako bi potaknula poticajan dijalog o osjetljivim pitanjima, odatle su potekla zadovoljavajuća rješenja za obje strane. Sveta će Stolica nastaviti jamčiti vlastitu potporu pothvatima koje će dvije države poduzimati u svrhu jačanja bilateralni odnosa i promicanja blagostanja svojih građana.
 
Vatikansko zauzimanje za dijalog između Kube i Sjedinjenih Država duboko seže u povijest, od poruke svetoga pape Ivana XXIII. do apostolskih putovanja svetoga pape Ivana Pavla II. i pape emeritusa Benedikta XVI., od strpljivoga rada apostolskih nuncija, do upornosti pape Franje.

Osvrnuvši se na ulogu pape Franje u postizanju spomenutoga sporazuma, kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, rekao je da svakoj značajnoj odluci prethodi dugotrajan, strpljiv i sustavan rad. Mislim da je papa Franjo u ovom slučaju imao odlučujuću ulogu, jer je u pismu pozvao predsjednike Kube i Sjedinjenih Država da prevladaju postojeće teškoće između dviju država, da nađu dodirnu točku, odnosno točku susreta – istaknuo je kardinal Parolin.

Na primjedbu da je sporazum plod 'kulture susreta' o kojoj papa Franjo često govori, rekao je kako je Papa uvijek govorio da dijalogom valja rješavati probleme te da dijalog treba biti uporniji i strpljiviji kada su veći problemi i teškoće.

Na upit o odlikama diplomatskoga rada Svete Stolice, rekao je da je papa Franjo u govoru diplomatskom Zboru u tri točke sažeo diplomatski rad Svete stolice: prva je mir, koji je oduvijek krasio vatikansku diplomaciju, potom borba protiv siromaštva te izgradnja mostova. To je dakle obveza crkvene diplomacije, a u ovom se slučaju „izgradnja mostova“ očitovala u promicanju dijaloga između dviju strana.

U moru negativnih vijesti ovo je dobar znak, dobra vijest, jer potvrđuje da je moguće ono što su pape, a napose papa Franjo, uvijek govorili i uporno ponavljali: moguć je sporazum, moguća je suradnja, moguće je pronaći izlaz iz teškoća koje nas rastavljaju – zaključio je kardinal Parolin.