- Svakih se 50 godina, na dan pomirenja (Lev 25, 9), kada se Božje milosrđe zazivalo na sav narod, zvuk roga je označavao veliki događaj oslobođenja - kazao je Papa. 

U Levitskom zakoniku čitamo: 'Tu pedesetu godinu proglasite svetom! Zemljom proglasite oslobođenje svim njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna godina. Neka se svatko vaš vrati na svoju očevinu; neka se svatko vrati k svome rodu! […] Te jubilejske godine neka se svatko vrati na svoju očevinu.' (Lev 25, 10.13) 

- Prema tim uredbama, ako je netko bio prisiljen prodati svoju zemlju ili kuću, za jubileja bi je ponovno zadobio; i ako bi netko zapao u dugove te mu ih je bilo nemoguće vratiti, pa je bio prisiljen postati sluga onome koji mu je posudio, mogao se vratiti svojoj obitelji slobodan te iznova zadobiti svoje - pojasnio je Papa.

Naglasio je kako je to bila neka vrsta općega pomilovanja, a propisi poput ovog služili su za borbu protiv siromaštva i nejednakosti. To je uključivalo i jamstvo dostojanstvenog života za sve i ravnomjernu diobu zemlje od koje se živjelo.

- Središnja ideja je u tome što zemlja izvorno pripada Bogu, a ljudima je povjerena i utoliko si nitko posjed ne može prisvojiti, stvarajući tako nejednakost - dodao je Sveti Otac.

Jubilejom je dakle, pojasnio je Papa, onaj koji je postao siromah, opet dobivao ono neophodno za život, a tko se obogatio, vraćao bi siromahu ono što mu je oduzeo. 

- Jubilej je zapravo bio u službi pomaganja narodu da uzajamnim pomaganjem živi konkretno bratoljublje - istaknuo je rimski biskup.

I druge su institucije i zakoni upravljale životom naroda, kako bi se, 'po ljudskom milosrđu, moglo iskusiti Gospodnje milosrđe'.

- Predviđalo se da desetina od sakupljene ljetine ili od drugih aktivnosti, bude dana onima koji su bili bez zaštite i u potrebi, kako bi se time unutar naroda u kojem su se svi bili dužni međusobno ophoditi kao braća, stvorili uvjeti za jednakost - podsjetio je Papa dodajući kako te smjernice i danas vrijede.

Rekao je i kako je tada postojao 'propis o prvinama', odnosno onome što bi se prvo sakupilo, ono najdragocjenije, koje je trebalo podijeliti s levitima i strancima koji nisu posjedovali polja, tako bi i za njih zemlja bila izvorom hrane i života.

- Svi smo Gospodinovi gosti u iščekivanju nebeske domovine pozvani – svijet koji nas prima  – održavati nastanjivim i humanim - naglasio je Papa.

Dodao je i kako možemo dati drugome ne samo do prvine nego i od ploda rada, školarina, ušteđevina...

- Sveto pismo ustrajno potiče na velikodušan odgovor na traženje u zajam (posudbi), bez sitničarskih računa ili previsokih kamata: Ako tvoj brat zapadne u škripac i ne mogne održavati svoje odnose s tobom, primi ga; i neka s tobom živi kao stranac ili gost. Ne uzimaj od njega ni lihve ni kamata - snažno je pozvao Papa.

Poželio je svima da s ovim Jubilejom Gospodin svima ''istrgne onu žilu da imamo uvijek više''. 

- Gospodin je pak obećao svoj blagoslov onome koji svoju ruku otvara kako bi velikodušno darovao. On će nam dati dvostruko, ne novce, ali sigurno će dati dvostruko - poručio je Papa.

Na kraju je još jednom naglasio kako je biblijska poruka veoma jasna.

- Hrabro se otvoriti međusobnoj raspodjeli dobara. Među sugrađanima, među obiteljima, među narodima i kontinentima u raspodjeli resursa utemeljene na bratstvu i pravednosti.