„Bez dubokoga moralnog zaokreta nema rješavanja gospodarske krize“, istaknuo je talijanski nadbiskup Bruno Forte u članku objavljenom u talijanskom najtiražnijem gospodarskom glasilu „Il Sole 24 Ore“. Članovi bilateralne komisije Velikog rabinata i Svete Stolice potpisali su nedavno dokument: „Vjersko stajalište o financijskoj krizi: odrednice za pravedan gospodarski ustroj“, o čemu se raspravljalo na dvodnevnome skupu.

Raspravi rabina, biskupa i teologa Povjerenstva pridonijeli su i Ettore Gotti Tedeschi, predsjednik Vatikanske banke; Meir Tamari, bivši gospodarski savjetnik Izraelske banke, te Stefano Zamagni, profesor na sveučilištu u Bologni.

„Odrednice su vrlo znakovite jer ističu da se gospodarsko djelovanje ima temeljiti na etičkim načelima: kriza se neće svladati bez dubokog moralnog zaokreta“, istaknuo je nadbiskup navodeći zaključni tekst skupa.

„Premda su mnogi čimbenici utjecali na financijsku krizu, u korijenima krize u prvom je redu kriza moralnih vrijednosti, jer je prvenstvo posjedovanja, kao izraz kulture pohlepe, zasjenilo prvenstvo bića; u tim je okolnostima iz gospodarskog ustroja istisnuta vrijednost istine, poštenja i providnosti.“

„Velika je laž učinila“, primjećuje nadbiskup Forte, „pod pokroviteljstvom jakih agencija moći da se virtualno financijsko gospodarstvo smatra jednakim sa stvarnim radom i proizvodnjom, pogodujući najdrskijoj špekulaciji, a u tome i je najdublji krojen gospodarske krize, koja je najviše pogodila malene štediše i općenito siromašni narod. U svijetlu zajedničke vjere  u vrhovništvo i providnost Stvoritelja svijeta, od kojega potječe sve bogatstvo darovano čovječanstvu, Židovi i katolici tvrde da je svrha gospodarskog ustroja služiti boljitku društva, štiteći dostojanstvo svakog ljudskog bića, stvorena na sliku Božju“, tvrdi nadbiskup Forte.

„Dužnost je razvijenih zemalja, naročito u doba globalizacije, priznati svoju odgovornost i obveze prema državama i društvima kojima je potrebna pomoć“. Ovo u svjetlu ključnih ideja biblijske etike cijelom čovječanstvu nalaže „Veliki Kodeks“ kultura nadahnutih na hebrejsko-kršćanskoj tradiciji, poduprt s Deset Božjih zapovijedi i Govorom na gori, radi ostvarenja pravednijeg gospodarskog ustroja: „opću namjenu zemaljskih dobara, kulturu ograničavanja koja podrazumijeva stupanj samoograničavanja i umjerenosti, duh odgovornog služenja, etički sustav raspodjele prirodnih bogatstava i prioriteta, poštenje, providnost, besplatnost i odgovornost“, istaknuo je nadbiskup.

Iz toga proizlaze posebne odrednice, koje se odnose na svakodnevicu milijuna ljudskih bića a izričit su poziv bankama da pridonesu rješavanju krize, za koju su ponajviše i odgovorene. „Kao što je kriza zahtijevala djelomično praštanje dugova na nacionalnoj i međunarodnoj razini, isto tako valja postupiti s obiteljima i pojedincima, poradi njihova gospodarskog opravka“,  istaknuto je u dokumentu.

„Dokument ističe obvezu vjerničkih zajednica da pridonesu odgovornijem gospodarskom poretku, te važnost njihova zauzimanja kod vlada, odgojnih ustanova, također i sredstvima društvenoga priopćavanja. Vjerske zajednice, osim njihove etičke mudrosti naslijeđene iz duhovne baštine, i sastavnice su civilnoga društva, koje zajedno s političko-društvenim djelovanjem mora voditi glavnu ulogu u osiguranju supsidijarnosti za pravedan društveni i gospodarski poredak“, tvrdi nadbiskup Forte.

Izvor: Radio Vatikan