Čudnovati život Ivane Brlić Mažuranić

U Ogulinu je 18. travnja 1874. rođena znamenita hrvatska spisateljica Ivana Brlić Mažuranić koja je i u svjetskim razmjerima jedna od ponajboljih spisateljica za djecu.
Autor: Laudato Photo: www.tportal.hr petak, 18. travnja 2014. u 09:56

Ta autorica neobične stvaralačke snage  potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Njezin otac Vladimir, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, bio je pisac, državni odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić.

Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika. S obitelji se iz Ogulina preselila prvo u Karlovac a potom u Jastrebarsko.

Godine 1892. udala se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, člana ugledne slavonsko-brodske obitelji. Preselila se u Slavonski Brod (tada Brod na Savi) gdje je živjela većinu života koji je posvetila obitelji, obrazovanju i književnom radu. Rodila je sedmoro djece pa se dobro razumjela u dječju psihu i imala priliku uživjeti u čistoću i naivnost dječjeg svijeta. Kako bi svojoj djeci otvorila vrata u carstvo bajki, 1902. napisala je svoje prvo djelo "Valjani i nevaljani".

Njezinu pravu stvaralačku izvornost i umjetničku nadarenost otkrile su "Čudnovate zgode Šegrta Hlapića". To je roman o sazrijevanju bistrog i marljivog dječaka , koji bježi od mrkog gazde i doživljava niz neobičnih pustolovina. Najzrelije ostvarenje Ivane Brlić Mažuranić nadaleko su poznate "Priče iz davnine", virtuozna zbirka neobičnih bajki. U njima je fantastičan sadržaj stavljen u slavensko mitološko ruho, a priče vrve od divova, patuljaka, bjesova, dobrih vila, zlih vještica, kneginja, banova i junaka.

Izvan zamišljenoga svijeta, uz supruga Vatroslava uključila se u stvarni politički život prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja.

Pa ipak, posljednjih godina života borila se s depresijom. Slabog zdravlja i osjetljiva na živce živjela je s njegovateljicom koja društvenoj Ivani nije bila dovoljna. Odlazak u bolnicu pokazao se kobnim. Njezino samoubojstvo obitelj  je godinama skrivala od javnosti.

Ivanu Brlić Mažuranić nazivali su  hrvatskim Andersenom, dvaput je kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost a njezine "Priče iz davnina", jedno su od najprevođenijih djela hrvatske književnosti.

Da biste komentirali, prijavite se.