Da Vinci počeo slikati Mona Lisu

Mona Lisa, najpoznatija slika na svijetu, djelo nenadmašnog Leonarda da Vincija kao nijedno umjetničko djelo ima dosta dramatičnu povijest. A nastala je gotovo slučajno!
Autor: Laudato Photo: www.zanda.com petak, 02. svibnja 2014. u 09:06

Firentinski trgovac svilom Francesco del Giocondo, prijatelj Leonardove obitelji, jednom je prigodom sreo velikog renesansnog umjetnika i naručio portret svoje lijepe supruge. Imao je dosta novca, a i njegova se ljepotica dosađivala sama u kući.

Leonardo je počeo slikati prema nekim izvorima 2. svibnja 1503. godine. Znameniti portret radio je uljem na drvetu od topole, i to čak četiri godine. Veliki je umjetnik portret hipnotičkog osmijeha stalno nosio sa sobom te ga je poslije mnogo godina prodao francuskom kralju Franji I. On ju je čuvao u dvorcu Fontainebleau, Luj XIV. premjestio ju je u Versailles, a nakon Francuske revolucije lijepa La Gioconda završila je u Louvreu.

Godine 1911. iz muzeja ju je ukrao talijanski lopov Vincenzo Perugia želeći je vratiti talijanskoj domovini. Zatim ju je 1956. neki bezumnik jako oštetio, a iste godine drugi se na nju nabacio kamenom.

Iako pomalo umorna od burne prošlosti, Mona Lisa je i nakon pet stoljeća postojanja jednako zanimljiva. Leonardova ljepotica danas uživa ne samo umjetničku nego i posebnu sigurnosnu zaštitu. Zagonetno se smiješi iza pancirnog stakla u Louvreu kao da želi poručiti kako joj nitko više ništa ne može!

A, slavni umjetnik umro je na današnji dan, 2. svibnja 1519. godine. Osim što je bio slikar, bio je i graditelj, istraživač prirode, matematičar, tehnički stručnjak i izumitelj. Leonarda da Vincija smatramo najvećim genijem renesanse, čovjekom koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka - višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Osim u umjetnosti, dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja i urbanistici. Njegov slikarski rad utjecao je više od stoljeća nakon njegove smrti na talijansku umjetnost. Preduhitrio je mnoga meteorološka i geološka otkrića, razumijevao je utjecaj Mjeseca na plimu i oseku, nagovijestio je moderno shvaćanje formiranja kontinenata te pretpostavio podrijetlo fosiliziranih ljuštura. Bio je među prvim osnivačima znanosti o hidraulici i vjerojatno je izumio hidrometar. Njegova shema za gradnju kanala riječnih sustava još i danas ima praktičnu vrijednost. Predstavio je velik broj genijalno osmišljenih strojeva, od kojih su mnogi bili potencijalno upotrebljivi, između njih i ronilačko odijelo. Njegove leteće naprave, iako se nisu mogle koristiti u praksi, utemeljile su zvučne zakone aerodinamike.
 

Da biste komentirali, prijavite se.