Isusovci na mjesecu: Zašto toliko mjesečevih kratera nosi njihova imena?

Prošlo je točno pola stoljeća otkako se svemirska letjelica Apolo 11 s tri astronauta uspješno spustila na površinu Mjeseca.
Autor: americanmagazine.com/laudato.hr/D.R. Photo: flickr.com petak, 19. srpnja 2019. u 14:47

Isusovci su od osnivanja Reda pokazali zanimanje za znanstveno viđenje svemira. Diego Laynez, koji je od početka bio uz sv. Ignacija Lojolskog opisuje kako je Loyola gledao na svijet.

- Kad bi pala noć, popeo bi se na krov i tamo bi sjedio u tišini, apsolutnoj tišini. Skinuo bi svoj šešir i gledao u nebo dugo vremena. Zatim bi pao na koljena klanjajući se Bogu i onda bi zaplakao.

Može se reći kako Isusovci do danas oponašaju Loyolino duboko divljenje svemiru, dok mnogi od njih proučavaju tajne Božjeg stvaranja kroz studij fizike i astronomije. Zapravo, kroz povijest su isusovci toliko dali doprinos znanosti da su čak 34 mjesečeva kratera nazvana po njima.

Isusovac Giovani Riccoli bio je poznati astronom te je 1651. godine davao mnoga imena mjesečevim područjima, uključujući i tzv. 'spokojno more' (lat. Mare Tranquilitatis), gdje su 20. srpnja 1969. godine kročili prvi ljudi.

Jedan od najvećih kratera na Mjesecu nazvana je po Christopheru Claviusu (1538.-1612.), koji je odigrao glavnu ulogu u formiranju gregorijanskog kalendara. Jedan krater nazvan je po  hrvatu Ruđeru Boškoviću. Njegov doprinos fizici uključivao je izradu prvog geometrijskog postupka za određivanje ekvatora rotirajućeg planeta te je otkrio da ne postoji atmosfera na mjesecu.

Vrijedi istaknuti i doprinos Angela Secchija, koji je u 19. stoljeću bio pionir astronomske spektroskopije te jedan od prvih znanstvenika koji je autoritativno tvrdio da je Sunce zvijezda.

American Magazine nadodaje kako se dan danas isusovački doprinosi astronomiji nastavljaju u Vatikanskom opservatoriju, koja je povjerena upravo isusovcima.


 

Da biste komentirali, prijavite se.