Kako je sv. Vlaho postao zaštitnik Dubrovnika?
Ove godine slavi se 1049. festa svetoga Vlaha.
Štovanje sv. Vlaha u Dubrovniku povezuje se s njegovom pomoći Gradu tijekom mletačkog napada. Prema legendi iz 15. stoljeća, nakon što su pokorili Neretljane 971. godine, Mlečani su naumili osvojiti i Dubrovnik. Naum im je bio da Grad napadnu prijevarom, tijekom noći. Tada se pobožnom svećeniku Stojku, župniku crkve sv. Stjepana, ukazao sv. Vlaho i upozorio ga na namjere Mlečana. Zahvaljujući upozorenju, branitelji su spremni dočekali neprijatelja te ih odbili oštetivši im brodove. Uvidjevši da im zasjeda nije uspjela, Mlečani su se otisnuli na pučinu i pobjegli. Dubrovčani su prepoznali svoje oslobođenje kao osobitu milost sv. Vlaha i odredili ga za svog zaštitnika.
Otada je proslava sv. Vlaha blagdan svih stanovnika Grada i kasnije Dubrovačke Republike. Da bi svi mogli sudjelovati, uvedena je Sloboština Sv. Vlaha, dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana). Od 2009. godine dubrovačko je slavljenje sv. Vlaha upisano na listu UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Inače, sv. Vlaho kod katolika je naročito cijenjen kao pomoćnik i zaštitnik, tako da je svrstan u posebnu skupinu nazvanu Četrnaest svetih pomoćnika. Poznat je blagoslov grla koji se obavlja na njegov blagdan.