Na otoku Krapnju, najnižem i najmanjem naseljenom otoku na Jadranu, u petak navečer nakratko je oživljen stari običaj ženskog veslanja. Naime, ovdje je donedavno bio običaj da žene rade sve teške poslove, pa tako i da veslaju teškim drvenim veslima dok muškarci sjede ili stoje na provi ili krmi skrštenih ruku.

Krapljani su poznati ronioci, lovci na spužve i pomorci. Rijetko su bili kući, pa su teške fizičke poslove obavljale same žene, a kako je lov na spužve bio iznimno opasan, mnogi su zauvijek ostajali na dnu mora. Odlazili bi u leutima na vesla i jedra sve do Istre, do Brijuna, Mljeta, Hvara, Brača, a mi smo morale sve same raditi, i obrađivati polja na kopnu, i održavali djecu i starčad.

"Nosile smo na glavi teret od 50-60 kilograma, veslale po kiši, po vjetru, po fortuni juga i bure, nije nam bilo teško. Nismo se bojale mora i ne bojimo se ni sada", ispričala je najstarija sudionica regate Jerka Jaram (80), za 24sata.hr.

U 20 sati na regati je startalo šest brodova s 12 vesala s 24 veslačice, po dvije na svako veslo. Stazu dugu 600 metara prva je prešla posada 5.65 metara duge i 138 godina stare gajete Dalmata koju su činile: Jerka Jaram, Ankica Uroda, Milena Gović i Marica Tanfara. S njima na brodu je bila i sedmogodišnja Nina Linesstad, tako da je najstariji brod regate imao i najstariju i najmlađu veslačicu.

"Pobijedili smo jednostavno, jer su svi slušali moje upute. Veslaj tiho, polako, ne galami i uvijek ćeš dobro proći i svuda doći", pojasnila je Jerka Jaram tajnu uspjeha.

Tradicija da žene veslaju, a muškarci stoje na provi ili krmi od broda, današnjim generacijama je, svjesne su Krapljanke, nezamisliva. Međutim, one tvrde kako su oslobađale svoje muževe teških poslova i tako im pokazivale svoje poštovanje i ljubav, piše dalmacijanews.hr.