Kip slobode u New Yorku

Za 100. godišnjicu potpisivanja američke Deklaracije o neovisnosti, Francuska je Sjedinjenim Američkim Državama darovala spomenik koji je postao zaštitni znak New Yorka u kojem je postavljen, ali i cijele Amerike. Riječ je o svjetski poznatoj statui žene koja simbolizira slobodu - Statue of Liberty ili Kipu slobode.
Autor: Laudato NP Photo: www.businessinsider.com utorak, 17. lipnja 2014. u 15:01

Iako je veličanstveni spomenik otvoren 28. listopada 1886., Miss Liberty je u novu domovinu dovezena godinu i pol dana ranije, 17. lipnja 1885. Dovezena je brodom u 241 sanduku na otok koji se tada zvao Bedleov otok, a danas Liberty Island ili Otok slobode.

Vedra, smirena i dostojanstvena žena s bakljom u visoko uzdignutoj ruci s vremenom je postala simbol bogate, napredne i slobodne Amerike. Prvi susret mnogih useljenika koji su došli u novu zemlju ispuniti svoj san bio je upravo pogled na monumentalni kip koji su s novim nadama pozdravljali riječima: Miss Liberty, gospođice Slobodo!

Broj useljenika nije bio malen, između 1880. i 1914. godine broj se popeo na 22 milijuna, uglavnom iz južne i istočne Europe.

Zanimljivo je da ta velika „gospođica“, viša od  90 metara i teška oko 225 tona, nije Amerikanka nego Francuskinja. Imala je dugu i zanimljivu pretpovijest. Poslije američkog građanskog rata, u kojem se potvrdilo savezništvo Francuske i Sjedinjenih Država, svi su smatrali kako „srdačni savez“ dviju zemalja valja obilježiti nečim velikim, najvećim, upravo veličanstvenim. Francuski umjetnik August Bartholdi, specijalist za goleme spomenike, došao je na zamisao da Americi podari kip kojemu je nadjenuo naziv „Sloboda kruži svijetom“. Punih 14 godina mučio se s idejom, nacrtima, a zatim i izradom svog djela koje je načinjeno od bakrenih ploča na četiri golema čelična podupirača. Njih je konstruirao tada još malo poznati inženjer Gustav Eiffel, kasniji tvorac znamenitog tornja u Parizu. Novac za Miss Liberty osigurali su Francuzi. No, kad je godine 1886. spomenik u dijelovima završen u Parizu, ponestalo je sredstava za prijevoz i izgradnju postolja u New Yorku. Tada je u pomoć uskočio poznati američki izdavač Joseph Pulitzer velikom novčano uspješnom novinskom kampanjom. I tako je cijenjena gospođica stigla u Ameriku u sanducima.

Malo po malo su je sastavljali da bi napokon 28. listopada 1886. veličanstveni Bartholdijev spomenik bio otkriven na ulazu u njujoršku luku. Svečani čin obavio je osobno predsjednik Grover Cleveland.

U podnožju kipa uklesani su nadahnuti stihovi Emme Lazarus u kojima „Miss Liberty“ poziva k sebi „sve umorne, siromašne, sve koji teže slobodi“ jer ona je „lučonoša pred zlatnim vrtima“.

Evo i nekih zanimljivosti vezanih uz kip. Osim visoko uzdignute baklje u jednoj ruci, ispod druge ruke je tabula ansata (votivna ploča sa zakonima) na kojoj je napisan datum potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti, 4. srpnja 1776. Ispod nogu statue leži prekinuti lanac koji simbolizira stjecanje američke neovisnosti. Bez spojnica kip je visok 46,05 m, a s podnožjem 93 m. Sastoji se od bakrene ovojnice koju drži čelični okvir. Ovojnica je nastala prema izvornoj Bertholdijevoj gipsanoj skulpturi. Opseg kipa je do 10,6 metara, samo usta su široka 91 centimetar, a kažiprst je dug 2,4 metra. Kruna sa sedam krakova, inspirirana krunom Kolosa sa otoka Roda, jednog od sedam svjetskih čuda antike, simbol je slobode na sedam mora i sedam kontinenata.

Kip slobode je gotovo cijelu 1938. godinu bio zatvoren zbog obnove, kao i od 1984. do 1986. godine, kada su zamijenjene baklja i većina unutrašnje konstrukcije. Kip je također bio zatvoren i nakon napada 11. rujna 2001. godine, zbog sigurnosti. Pijedestal je otvoren tek 2004., a ostatak kipa 2009. godine, s ograničenjima u broju posjetitelja kojima je dozvoljen uspon na krunu. Od  2012. godine Kip slobode je bio ponovno zatvoren radi ugradnje dodatnog pomoćnog stubišta i drugih sigurnosnih detalja.

Preventivno su ga zatvorili i zbog oštećenja nastalih zbog uragana Sandy koji je 2012. pogodio istočnu obalu SAD-a.

Na radost mnogobrojnih turista, a upućeni kažu da ih godišnje dođe 3,5 milijuna, kip je ponovno otvoren na veliki američki praznik 4. srpnja 2013.

Zanimljivost je i to da Kip slobode koji ima prepoznatljivu zelenoplavu boju, nije imao takvu kad je stigao u Ameriku. Naime, bakrene ploče tada još nisu reagirale na spojeve zraka i vode, pa je kip bio prirodne boje bakra. Tek nakon 1900. godine počelo se dojavljivati da kip poprima zelenoplavu boju po kojoj je i danas prepoznatljiv!
 

Da biste komentirali, prijavite se.