Na današnji dan 1983. godine tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić imenovan je kardinalom na konzistoriju u Rimu, za vrijeme pape sv. Ivana Pavla II.

Budući da svaki novi kardinal-svećenik dobiva kardinalsku titulu vezanu za neku od rimskih crkvi (tzv. titularne crkve), tako je sluga Božji Franjo Kuharić dobio titulu S. Girolamo dei Croati, koja se odnosi na crkvu sv. Jeronima u sklopu znamenitog Papinskog hrvatskog zavoda Svetog Jeronima u Rimu, piše Povijest.hr.

Povijest.hr donosi podatak da je do danas na čelu biskupija na hrvatskim prostorima bilo desetak kardinala. Poimence, bili su to: Demetrije (postao kardinalom još u srednjem vijeku), Toma Bakač Erdödy (bio je čak i glavni kandidat za papu), Juraj Utišinović Martinušević (imao je veliku ulogu u povijesti Transilvanije), Juraj Drašković (ujedno i kraljevski kancelar), Juraj Haulik (prvi zagrebački nadbiskup), Josip Mihalović (drugi zagrebački nadbiskup), blaženi Alojzije Stepinac (peti zagrebački nadbiskup), Franjo Šeper (šesti zagrebački nadbiskup i prefekt Kongregacije za nauk vjere), sluga Božji Franjo Kuharić (sedmi zagrebački nadbiskup), Vinko Puljić (vrhbosanski nadbiskup) i Josip Bozanić (osmi zagrebački nadbiskup).

Osim njih, još su dvojica Hrvata proglašeni kardinalima, ali su umrli prije nego što je vijest o proglašenju uopće došla do njih, te nikad nisu primili kardinalski šešir. Riječ je o Petru Berislaviću i Antunu Vrančiću.

Još jedan Hrvat, dominikanac Ivan Stojković, proglašen je kardinalom, ali od strane protupape Feliksa V., pa se njega ne smatra pravim kardinalom, nego tzv. pseudokardinalom. Također, argentinski kardinal Estanislao Esteban Karlic hrvatskog je podrijetla, dok je u Austriji svojedobno postojala ugledna grofovska obitelj Kolonić (piše se ponekad i kao Kollonitz, Kollonitsch, Kollonic), izvorno najvjerojatnije hrvatskog podrijetla, koja je dala čak dva kardinala i nadbiskupa.