U povodu Međunarodnoga dana izbjeglica i 25 godina djelovanja u Republici Hrvatskoj JRS - Isusovačka služba za izbjeglice organizirala je u Zagrebu međunarodnu konferenciju pod nazivom ''Izbjeglice - perspektive i politike".

U uvodnoj riječi ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice o. Tvrtko Barun, DI kratko se osvrnuo na povijest te podsjetio kako je prije 25 godina isusovac Stjepan Kušan osnovao ured Isusovačke službe za izbjeglice u Zagrebu.

- Bio je to odgovor na ratna zbivanja, a JRS se aktivirao kako bi pomogao ljudima u potrebi, bez obzira na nacionalnost i vjeru. Danas je izazov učinkovite i brze integracije, veliki broj ljudi na granici koji traže bolju budućnost za sebe i svoju djecu, koji traže sigurnost i zaštitu. Koristimo svakakve etikete da bismo ih označili i kategorizirali i na taj način obranili svoje interese. Koristimo te kategorije da bismo sačuvali identitet u koji sami možda nismo sigurni, u koji ni sami ne vjerujemo ponekad. Zašto to koristimo? Možda da barem na trenutak umirimo svoju savjest i da druge potaknemo da zaborave na onu jednu jedinu bitnu kategoriju da su to ljudi. Ako ih uspijemo ogoliti od njihove ljudskosti, možemo misliti i raditi s njima što god želimo. No, ti migranti i izbjeglice su prije svega ljudi kao i mi, 'ljudi sa svojim radostima i nadama, žalostima i tjeskobama' (usp. GS 36). U središtu naše pažnje i brige treba biti njihova ljudskost, ljudsko dostojanstvo - naglasio je Barun.

Poseban gost konferencije bio je podtajnik Odjela za migrante i izbjeglice Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskoga razvoja Svete Stolice o. Michael Czerny, DI. On je čestitajući JRS, o. Barunu predao dar pape Franje: medalju izrađenu o petoj obljetnici njegova pontifikata. Uputio je na znakovitu povezanost motiva na medalji i teme: ispružena ruka kao znak dobrodošlice onima koji bježe iz vlastite domovine u potrazi za boljom budućnosti i citat 'bio sam stranac a vi ste me primili'. Na medalji je i brod koji dolazi i ljudi ga čekaju sjedeći na zemlji, a među njima netko tko nalikuje na Krista, što nosi poruku 'što ste učinili bilo kome od moje braće i sestara učinili ste meni'.

O. Czerny uputio je na encikliku Laudato si' i poticaj pape Franje na promišljanje o zajedničkom domu te naglasio: cjeloviti ljudski razvoj je stoga naš obzor prema kojem krećemo i što pokušavamo izgraditi. To je ono što želimo omogućiti i našoj braći i sestrama. Razvoj je ono što želimo za svaku osobu, uključujući i one koji su bili prisiljeni otići, napustiti svoj dom, i one koji su ranjivi. Misija Odjela za migrante i izbjeglice je pružiti potporu lokalnoj Crkvi, Crkvi u Zagrebu, Hrvatskoj, u ovom dijelu Europe i svakom dijelu svijetu u praćenju ljudi i u važnim odlukama koje donose na svojemu putu.

Govoreći o Papinoj osjetljivosti za tu ranjivu skupinu, podsjetio je kako je upravo njegovo prvo putovanje bilo na otok Lampedusu. Odgovarajući na pitanje o čemu je Papa u tim trenucima razmišljao, o. Czerny je rekao kako su mu sigurno pred očima bili Abraham i Sara koji su krenuli u potrazi za nekim obećanjem, i Josip i njegova braća, te u konačnici Sveta Obitelj koja je morala bježati od progona.

Posebno je naglasio ključne riječi na koje upućuje Papa. Na prvom mjestu je dobrodošlica, a ona znači povećati broj legalnih mogućnosti i na taj način povećati pritisak na krijumčare ljudi. Potom tu je zaštita, tj. štititi prava i dostojanstvo izbjeglica. Važno je i zalaganje, te naposljetku integracija. Rekao je da je integracija dvosmjerni proces u kojem mi ne dijelimo samo ono što imamo kao zemlja u koju dolaze ljudi, nego otkrivamo da ljudi koji nam dolaze donose bogatstvo u onim područjima za koje nismo ni znali, hranu koju nikad prije nismo ni probali, glazbu koju prije nikad nismo čuli, čak i različiti oblici vjere mogu ojačati vlastitu vjeru, stoga je integracija dvosmjerni proces obogaćivanja.

Video-linkom svoj doprinos skupu dala je suradnica za zagovaranje JRS u Bruxellesu Claudia Bonamini. Govoreći iz europske perspektive, naglasila je kako su institucije EU u procesu revidiranja zajedničkog europskog sustava azila koji se sastoji od različitih dijelova zakona, svaki dio predstavlja specifičan izazov i pitanja koja se javljanja u tom području. Posebno je naglasila kao izazov osiguranje ulaska na teritorij EU osoba koje traže pravo na zaštitu. Podsjetila je kako je traženje zaštite azila temeljno pravo iz konvencije o izbjeglicama, a nalazi se i u Povelji EU o temeljnim pravima. No, upozorila je na niz otežavajućih okolnosti na koje se nailazi u praksi.
 
- Mi u JRS bavimo se pravnim izazovima uime osoba koje dolaze u Europu tražeći zaštitu te u procesima ujedinjavanja obitelji koje su bile razdvojene - rekla je.

Bonamini je naglasila i hitnost svijesti o dijeljenju odgovornosti, rekavši: Želimo postići promjenu svijesti kod država članica EU, želimo postići to da države članice više ne misle samo na vlastitu dobrobit, da se dijeli odgovornost i samo na taj način se mogu osigurati sigurni uvjeti prihvata i poboljšati cijeli postupak diljem EU.

Predstavnik UNHCR-a Giuseppe DiCaro osvrnuo se na dokumente UN vezane uz izbjeglice te predstavio nastojanja UNHCR-a. Upućujući na činjenicu sve većeg broja izbjeglica, istaknuo je kako to navodi na potrebu iznalaženja novih rješenja, te sve pozvao na zajedničko djelovanje, tj. jačanje partnerstva u različitim sektorima, te poticanje novih partnerstva koja potiču inovaciju.

Vlastito svjedočanstvo sa sudionicima je podijelio Jankin Omo, izbjeglica iz Sirije koji je rekao kako mu je rat dao novi identitet u novoj zemlji.

Ja sam izbjeglica. Je li to znači da sam različit od vas, da ne mogu imati iste mogućnosti i prava, zapitao je.

- Rekao je kako je pronašao posao jer zna engleski jezik, no pitao se što s onima koji govore npr. samo arapski: kako će se oni snaći u Hrvatskoj, kakva je njihova budućnost, imaju li je uopće? Ne želim biti zauvijek izbjeglica, želim biti poput vas, želim biti građanin, prijatelj, kolega. Želim se osjećati kao da sam doma. Odaberimo humanost i pobrinimo se da nikoga ne osuđujemo, a da ga prvo ne upoznamo - poručio je Omo.

Državna tajnica za europske i međunarodne odnose u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras govorila je o azilantskoj, migracijskoj i integracijskoj politici Hrvatske. Referirajući se na izneseno svjedočanstvo, istaknula je kako je ono pokazatelj da je uspješna integracija moguća, ali i toga da postoji zakoniti način dolaska u Hrvatsku, a to je upravo ono na čemu MUP radi i na što stavlja težište. Istaknula je također da imamo pravo štiti se od onih koji pokušavaju zaobići naše zakone i izigrati naše institucije. Jednako tako uz ono što radimo na zaštiti naše granice nastavljamo suradnju s državama u našem neposrednom susjedstvu, jer smatramo da odgovornost za sve ono što se u sferi migracijskih kretanja događa ne leži samo na Turskoj, ni Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. To je odgovornost svih nas i nije nešto od čega se netko može proizvoljno abolirati.

U zaključnoj riječi o. Czerny rekao je da treba povećati uključenost Crkve u rješavanje pitanja izbjeglica. Mislim da bi, što se tiče predstavnika Crkve, župnika i sl. bilo zanimljivo promišljati kako i zašto mi kao Crkva ne možemo osigurati mjesta za privremeni boravak izbjeglicama kako oni ne bi trebali biti u kampovima. Vjernici nisu protiv migranata, ali mi ih nismo pitali, nismo im pokazali kako mogu pomoći. Kao pozitivne primjere iz inozemstva spomenuo je kanadski model Community Sponsorship.

Na susretu su se okupili predstavnici državnih institucija i civilnoga društva koji se bave tom problematikom, među kojima je bila i zamjenica ravnatelja Hrvatskoga Caritasa Suzana Borko. Konferenciji je nazočio i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giuseppe Pinto i tajnik nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak. Na konferenciji je bilo i više osoba koje sudjeluju u programima JRS-a.