Na današnji dan umro veliki istraživač Kristofor Kolumbo

U Valladolidu je na današnji dan, 20. svibnja 1506. godine umro Kristofor Kolumbo, istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.
Autor: Laudato/N.P. Photo: listabuzz.com utorak, 20. svibnja 2014. u 15:03

Kristofor Kolumbo rođen je kao sin tkalca, a već kao 12-ogodišnji dječak počeo je jedriti na lađama po Sredozemlju. Uzori su mu bili Gaj Julije Cezar i Marko Polo koji je prvi istraživao Kinu. Želio je stići do Indije morskim putem te je godinama tražio brodove i posade s kojima bi otplovio što dalje na Zapad.

Prema predaji, Kolumbo, koji se pripremao za oceansku pustolovinu, sastavljao je spis u kojem je na najvažnijem mjestu Aristotelova meteorologija. Kako bi što bolje uvjerio buduće brodovlasnike, u spis je umetnuo riječi nekog umirućeg pomorca koji mu je otkrio put prema zapadnoj Indiji, točno onaj put kojim će se kretati u odlasku i dolasku s prvog putovanja.

Godine 1492. Kolumbova dugotrajna bitka s namjerom da osigura kraljevu podršku odjednom je okrunjena neočekivanim uspjehom. U siječnju te godine vojne snage Ferdinanda II. i Izabele I. osvojile su grad Granadu, posljednje muslimansko-maorsko uporište na španjolskom tlu. Oduševljena tom pobjedom, kraljica Izabela velikodušno je prihvatila Kolumbovu ideju pa su mu osigurali brodove, ljude i opskrbu te prihvatili sve njegove uvjete.

Početkom kolovoza 1492. tri karavele pod zapovjedništvom admirala Cristóbala Colóna spremno su čekale u luci Palos de la Frontera. Njegov admiralski brod zvao se Santa Maria, dugačak oko 22 m, s 3 jarbola i 40 članova posade. Druga karavela je bila Pinta pod zapovjedništvom Martina Pinzona, a treći brod Nina pod vodstvom kapetana Vincenta Pinzona. Posada brodova je bila šarolika. Oko tridesetak mornara bili su Kolumbovi prijatelji, zatim kućne sluge i kraljevi časnici. Većina članova posade bili su učeni mornari i kormilari, a dio posade činili su amnestirani zatvorenici. U zoru dana 3. listopada 1492. Kolumbo je dao znak za polazak i mala flota se uputila prema Kanarskim otocima.

U noći između 11. i 12. listopada 1492. mornar Rodrigo de Traian primijetio je obrise obale koja se jasno ocrtavala na mjesečini. Od radosti je ispalio hitac iz topa, koji je probudio posade sva tri broda Kolumbove pomorske ekspedicije. Španjolci su kao očarani promatrali zemlju «s druge strane svijeta».

Kad se razdanilo, Kristofor Kolumbo stupio je na tlo koje je nazvao San Salvador. Bio je uvjeren da je iz Europe stigao do Azije ploveći u smjeru zapada, ali je otkrio novi, američki, kontinent.

Kad se u ožujku 1493. vratio u Španjolsku, doživio je veličanstven doček i potvrdu svih ugovorenih povlastica. U Novi svijet plovio je još triput i pritom istražio obale Srednje i Južne Amerike. Njegov primjer slijedili su mnogi istraživači i pustolovi u pomamnoj utrci za bogatstvima novootkrivenih krajeva.

Kolumbo nikad nije saznao pravu istinu. Ime Novom svijetu dao je Amerigo Vespucci, čija su putovanja uvjerila Europu da je Kolumbo zaista otkrio Ameriku! Kolumbovo ime ostalo je samo u nazivu države Kolumbije. Čovjek koji je Španjolskoj priskrbio tolike zemlje i bogatstva umro je u sirotinjskoj gostionici u Valladolidu, gdje je i pokopan u franjevačkoj crkvi.

Čudnim hirom sudbine mrtvi moreplovac putovao je više nego dok je bio živ. Njegovo je tijelo preneseno u Sevillu, a zatim u San Domingo u Americi, da bi završilo u Havani na Kubi. Tijekom rata sa SAD-om 1898. godine, Španjolci su njegove posmrtne ostatke vratili u Sevillu, ali ni to nije bio kraj Kolumbove posmrtne odiseje. Mnogi smatraju da otkrivač Novog svijeta i danas leži u San Domingu, jer je nadstojnik katedrale Španjolcima još 1795. podvalio tijelo Kolumbova brata Pedra!
 

Da biste komentirali, prijavite se.