Odštete za poginule Hrvate na 'Titanicu'

Najpoznatija brodska nesreća u povijesti dogodila se 14. travnja 1912. u 23.40 sati. Tri sata kasnije 'Titanic' je potonuo i odnio 1500 ljudskih žrtava, među kojima je bilo 27 Hrvata.

titanic.jpg
Autor
Laudato NP
Fotograf
wikipedia.org
Objavljeno:
 
15.04.2021 09:42

 

Moderni putnički brod 'Titanic' na svom je prvom putovanju udario u ledenu santu 14. travnja 1912. u 23.40 sati, a tri sata kasnije je potonuo. Vozio je 2223 putnika i članova posade. Preživjelo ih je 706, a poginulo je ili se utopilo 1517 putnika. Među poginulima je bilo 27 Hrvata. Najviše iz Like, njih 18, i to osam iz Široke Kule kod Gospića.

– Osmero se mojih župljana poslije katastrofe 'Titanica' nije javilo kućama, a novinske vijesti među imenima spašenih ne zabilježiše nijednog od njih te se oni sigurno mogu smatrati mrtvima – ali ne u pogledu zakonskih posljedica – napisao je gospićki župnik Nikola Mašić županijskoj oblasti u Gospiću želeći dobiti i službenu potvrdu o smrti svojih župljana u tragičnoj pomorskoj nesreći.

Pismo župnika Mašića iz Gospića početak je dugogodišnje borbe za ostvarivanje prava na pravednu odštetu rodbine sveukupno dvadeset i sedmero stradalih hrvatskih putnika. Oni su dva mjeseca prije toga trbuhom za kruhom krenuli preko oceana u potrazi za boljim životom.

U SAD-u je hrvatske obitelji zastupao opunomoćeni odvjetnik austrougarskog konzulata, Cukor, a jedna je odvjetnička tvrtka iz Londona prikupljala podatke potrebne za odštetne zahtjeve.

Isplaćena je tek polovica novca jer je ionako duga i neizvjesna potraživanja prekinuo Prvi svjetski rat, a poslije njega malo je tko mislio na poginule putnike. Odštete su se razlikovale od slučaja do slučaja, što je ovisilo o tome koga su stradalnici ostavili iza sebe. Tako su npr. za Mariju Orešković njezini roditelji dobili oko 1860 tadašnjih austrijskih kruna. Za nesretnog Luku Čačića supruga Ana dobila je malo više od 8000 kruna, s tim što je 4000 isplaćeno na ruke, a ostatak je išao u korist devetero djece.

Neke se naše obitelji nikako nisu mogle složiti oko toga tko ima pravo na odštetu, pa su takva suđenja bila neizvjesna i završavala su teškim svađama.

Zanimljivo je da su se hrabri hrvatski mornari s broda 'Carpathia', koji je pomogao pri spašavanju stradalnika s 'Titanica', odazvali pozivu mađarskih nogometaša, pa su u Budimpešti odigrali humanitarnu utakmicu. Prikupljeni novac dali su obiteljima stradalih.

Nakon potonuća pronađeno je samo tijelo Ignjaca Hendekovića, koje je pokopano u Halifaxu, a 27 Hrvata zauvijek je nestalo u dubinama Atlantika. Troje preživjelih Hrvata, Nikola Lulić iz Široke Kule, Ivan Jalševac iz Topolovca i Mara Osman Banski iz Vagovine napustili su 'Titanic' između 1.30 i 1.50 sati, pola sata prije nego što je brod potonuo. Mara Osman Banski, kasnije udana Kolić, umrla je u SAD-u 1930., a druga dvojica preživjelih vratili su se u Hrvatsku. Jalševac je umro u srpnju 1945. u rodnom selu kraj Siska, a Lulić u 81. godini 1962. u Lici.

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: