Otisnuta prva knjiga
Gutenbergov je stroj krenuo u svijet najljepšim mogućim pothvatom: 13. lipnja 1445. glasoviti je izumitelj iz Mainza Johann Gutenberg otisnuo svoju prvu knjigu. Bila je to Biblija na 1282 stranice, u dva stupca od po 42 retka.
Do tog je vremena knjiga bila monopol nekolicine povlaštenih. Za skupa, rukom pisana izdanja na pergamentu, trebalo je izbrojiti hrpu zlatnika. To nimalo ne čudi jer su se knjige mjesecima prepisivale, a za jedan jedini primjerak, primjerice od samo 150 stranica, trebalo je utrošiti kože od 12 janjadi.
Proučivši stare drvoreze, Gutenberg je usavršio sustav prema kojem pojedina slova – izrezana od mekog olova – mogu tvoriti riječi i stranice. Sličnom su se metodom još u 9. stoljeću služili Kinezi, u početku drvenim, a poslije i metalnim slovima.
Uskoro se pronalazak iz Mainza, tiskana knjiga, proširila svijetom. Zanimljivo da je za taj pothvat Gutenberg posudio 800 guldena. Čak je bio prozvan zbog zloupotrebe tih sredstava i vodio sudske sporove koje je naposljetku izgubio. Zbog toga je Gutenberg bankrotirao i umro u najvećoj bijedi 1468. Godine. Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Mainzu. Na nesreću, crkva i groblje su kasnije uništeni, te je njegov grob zauvijek izgubljen. Gotovo da je i Gutenberg zaboravljen! Njegov se portret, za koji se pretpostavlja da je rekonstrukcija iz mašte, pojavio 1567. u Heinrich Pantaleonovoj biografiji poznatih Nijemaca.
U početku 16. stoljeća u Europi je radilo čak 236 tiskara. Najveći izdavač tog doba bio je Anton Koberger iz Nürnberga koji je za tridesetak godina otisnuo 250 djela što je prije Gutenberga bilo nemoguće. Za knjige nazvane “inkunabulama” ili “prvotiscima”, to jest nastalima do 1500-te godine, tadašnja ukupna naklada iznosila je fantastičnih dvadeset milijuna primjeraka. Uskoro se sva mudrost svijeta mogla kupiti za samo nekoliko novčića pa je knjiga postala nezaobilazna potreba.
Hrvatska nije mnogo zaostajala za Europom. Pretpostavlja se da su “Rimski misal” iz 1483. i “Rimski brevijar” iz 1493. godine tiskani na hrvatskome tlu, najvjerojatnije u ličkom Kosinju.
I još malo o Gutenbergu! U Njemačkoj postoji brojne statue Gutenberga, a najpoznatija je ona u Mainzu, autora Bertel Thorvaldsen (1837), gdje se nalazi i Sveučilište Johannesa Gutenberga u Mainzu i Gutenbergov Muzej posvećen povijesti tiskanja. Projekt Gutenberg, najstarija digitalna knjižnica također se zove po tom glasovitom njemačkom tiskaru. Gutenbergovo ime zasluženo je dospjelo i do svemira, upravo tako se zove asteroid 777 – Gutenberg!
