Prije 127 godina patentiran gramofon

Moderna tehnologija uvelike je uljepšala svakodnevni život čovjeka. Svako malo predstavljaju nam se nosači zvuka budućnosti, a audiozapisi postali su praktično virtualni i pomoću interneta dohvatljivi u bilo kojem trenutku. To je u usporedbi s nekadašnjim tonskim zapisima golem napredak.
Autor: Laudato Photo: jordibo52.wordpress.com nedjelja, 04. svibnja 2014. u 17:38

Dovoljno je prisjetiti se prvoga gramofona koji je 4. svibnja 1887. godine patentirao američki izumitelj njemačkog podrijetla Emil Berliner. Bio je to gramofon na ručni pogon, ali je ipak bio nenadmašna konkurencija dotadašnjem fonografu s valjkom, izumu Thomasa Alve Edisona.

Nakon Berlinerova izuma ubrzo je započela masovna proizvodnja gramofona i ploča pa su svoje glasove na njima zabilježili slavni pjevači od Šaljapina do Enrica Carusa. Mnogima bi se, slušajući radio, svidjele neke glazbene izvedbe i zatim bi kupili ploču. Gramofoni su neprijeporno vladali audiosvijetom dulje od 60 godina. Razvojem pop-kulture u drugoj polovici 20. stoljeća postali su neizostavan dio svakog kućanstva.

Ni hrvatski prostori u to doba nisu zaostajali za svjetskim dostignućima. Godine 1926. u Zagrebu je počela raditi tvornica gramofona i gramofonskih ploča Edison Bell Penkala.

Zahvaljujući starim zapisima i danas možemo čuti glasove mnogih glazbenika. Iako je proizvodnja gramofona u Hrvatskoj obustavljena 1990. godine, taj čudnovati zvuk proizveden struganjem gramofonske igle o ploču, pun škripanja i šumova i danas se rado sluša jer budi nostalgična sjećanja na jedno, ne tako davno doba.
 

Da biste komentirali, prijavite se.