Prije 169 godina rođen Izidor Kršnjavi

Za neke jedan od najljepših uresa Zagreba, Umjetnički paviljon, možemo zahvaliti Izidoru Kršnjavom, jednom od najvećih umova 19. stoljeća. Taj hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i političar, rodio se 22. travnja 1845. u Našicama. Cijeli svoj život posvetio je isticanju kršćanskih, klasičnih i humanističkih temelja hrvatske kulture.

krsnjavi.jpg
Autor
Laudato
Fotograf
http://www.jutarnji.hr
Objavljeno:
 
22.04.2014 08:08

Kršnjavi je u Beču studirao povijest umjetnosti, a u Münchenu slikarstvo. Nakon povratka u domovinu postao je prvi profesor povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu.

Za veliku izložbu u Budimpešti dao je u Zagrebu izgraditi Umjetnički paviljon. U to je doba postavio i glasovitu Strossmayerovu zbirku u palači Akademije i postao prvi ravnatelj galerije. Kada je Khuen Hedervary došao na vlast, Kršnjavi je napustio Stranku prava i pristupio Narodnoj stranci te postao pročelnik Odjela za bogoslužje i školstvo.

Unatoč Khuenovoj mađarizaciji, svakom se prilikom koristio kako bi unaprijedio hrvatsku kulturu i školstvo.

Potaknuo je izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koje je 1895. otvorio car i kralj Franjo Josip I.

Obnavljao je škole i crkve, a ostao je zapamćen i kao prvi reformator srednjoškolske i visokoškolske nastave.

Za svoj rad dobio je pohvalu careve delegacije koja je, iako zaslužena, jako zasmetala banu. Čim je Franjo Josip I. napustio Zagreb, Hedervary je Izidora Kršnjavoga prozvao zbog protumađarskih demonstracija koje su bacile sjenu na visoki posjet. Naime, revoltirani diktatorskom politikom bana Khuena Hedervaryja zagrebački su sveučilištarci na Trgu bana Jelačića u znak prosvjeda spalili mađarsku zastavu. Tim su činom htjeli skrenuti pozornost Franji Josipu I. na banovu samovolju. Ban je iskoristio činjenicu što je većina studentarije koja je spalila zastavu bila odjevena u narodne odore. U prilog mu je išlo i to što se upravo Kršnjavi zauzimao za njihovu kupnju. Ban mu je tada cinično preporučio da uzme odmor jer „zemlja mora malo počivati od njegovih velikih uspjeha“.

Kršnjavom je tada preostalo da sačuva mjesto i ništa ne radi ili da ponudi ostavku i sačuva osobine čovjeka koji je za kratko vrijeme mnogo toga učinio. Bijesan i ogorčen zapisao je: "Izabrao sam drugo. Padam, ali ne žalim.“

U zreloj životnoj dobi Kršnjavi je prestao slikati, no ostavio je niz važnih i vrijednih djela. Objavio je više knjiga, među njima i Memoare, a svoj prijevod Danteove Božanske komedije oslikao je vrijednim grafikama.

Izidor Kršnjavi umro je u Zagrebu 1927. godine.

U dvorcu grofa Pejačevića u Našicama prikupljena je memorijalna zbirka o životnom putu toga hvalevrijednog hrvatskog kulturnog radnika koji je i u mračnim vremenima pridonosio napretku svoje domovine.
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: