Doček Nove godine, Slivestarska noć ili Stara godina najzabavnija je i najiščekivanija noć u godini.

Silvestrovo se naziva u spomen na papu Silvestra koji je umro 31. prosinca 335. godine i za čijeg je pontifikata dopušteno kršćanstvo u Rimskom Carstvu. Sveti Silvestar dobio je svoje mjesto u katoličkom kalendaru po datumu smrti, no nema izvorne veze sa simbolima slavljeničke noći. Ušao je i u staru hrvatsku božićnu popijevku 'Narodi nam se Kralj nebeski', koja pjeva: 'Silvestar papa k njim se pridruži, koga na nebesih okruniše.'

Običaji vezani za Novu godinu korijene vuku iz poganskog doba i načina na koji su ljudi pozdravljali godišnji urod ili početak početak nove sezone. Tih se dana oblačila nova odjeća, maskiralo se, plesalo, stvarala se buka i palila vatra.

Današnji oblik ispraćaja stare i ulaska u novu proširio se svijetom iz zapadne Europe i Sjeverne Amerike.

Hrvatska tradicija nalaže ispraćanje stare i doček nove godine obiteljskim i prijateljskim okupljanjima – ukrašavanjem interijera i eksterijera, odbrojavanjem, vatrometom, držanjem zdravice i ispijanjem šampanjca.