Vrijeme čini svoje pa je nekad težak posao koji bi počeo u ranim jutarnjim satima i završavao s pojavom prvih zvijezda danas zamijenila suvremena mehanizacija. Prema nekim izvorima, prva žetva kosilicom u Hrvatskoj dogodila se na današnji dan 1853. godine. No, vratimo se unazad!

Prva kosilica, Thomasa Plucknetta „stroj za košnju žita, trave i sličnog“, patentirana je 1805. godine. Sastojala se od rudom upravljanih kola s kotačima koji su pokretali velike cirkularne oštrice paralelne s tlom, ali se ubrzo prestala upotrebljavati.

Novu generaciju kosilice za podrezivanje tratina, parkova i travnjaka izumio je 1830. Edwin Budding. Kosilica je radila po načelu rotirajućih rezača. Izgledala je kao današnja kosilica, osim što je imala vidljivu košaru za sakupljanje trave. Izumitelj je naglašavao da njegov uređaj reže i suhu travu,  ali je priznavao i da bi se moglo dogoditi da visoku travu treba kositi dva puta. Osim toga, preporučio je da „seoski gentlemani mogu naći u upotrebi njegova stroja zabavnu, korisnu i zdravu vježbu“. U stvari, malo je takvih prihvatilo njegov poziv: oni s jakim mišićima više su voljeli pokazati svoju vještinu kosom. A one druge košnja nije ni zanimala!

Kasnije su se pojavile kosilice na konjsku vuču, a prva parna kosilica na poljima je bila potkraj 19. stoljeća. Bila je to zasigurno velika senzacija, koja je uvelike olakšala i ubrzala košenje velikih žitnih polja. Do tada, obrada zemlje vršila se isključivo ručno, od oranja i sjetve do košenja. Kosci bi kosili, a onda se žito skupljalo u rukoveti. Muškarci bi skupljene otkose žita vezali uzicama, užadi u snopove. Onda bi se žito odvajalo od slame. Klasje je zatim morala izgaziti stoka ili ga je valjalo ovršiti mlatovima.

Trebalo je čekati desetljeća dok se nije pojavila prva vršalica, stroj koji je sam odvajao žito od sijena pa se barem taj dio posla više nije morao raditi ručno.

Početkom 20. stoljeća došao je kraj stoljetnim mukama. Pojavom traktora i specijaliziranih plugova olakšana je i ubrzana obrada tla. S pojavom kombajna vršidba žita postala je gotovo jednostavan posao.

Danas stroj umjesto čovjeka obavlja žetvu, pa je nekadašnji način obrade polja tek lijepa tema za prisjećanje na davno prohujalo vrijeme.   

A gdje smo tu mi, Hrvati? Tko bi u to davno vrijeme, kad se žito kosilo srpom, i pomislio da će velike strojeve za ubiranje plodova proizvoditi mala Hrvatska. Sjetimo se samo „Đure Đakovića“, velikog proizvodnog diva iz Slavonskog Broda iz čijih su hala izišli mnogi kombajni koji su olakšali posao žuljevitim seljačkim rukama.