Što su to Papinska misijska djela?

Naziv Papinska misijska djela u skraćenom se obliku često označuju početnim slovima tih triju riječi: PMD.
Autor: Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj/Laudato/M.R. Photo: facebook.com nedjelja, 22. listopada 2017. u 08:12

Papinska misijska djela su ustanove Katoličke Crkve koje se bave pomaganjem siromašnoj braći i sestrama u misijskim krajevima svijeta, molitveno i materijalno.
 
Opća misija Crkve postala je institucijom osnivanjem Zbora za širenje vjere (Congregatio de Propaganda Fide) 1622., koja se danas zove Kongregacija ili zbor za evangelizaciju naroda. Misijska djela, nastala u Europi spontano kao znak prisutnosti žive misijske svijesti vjernika katolika, došla su u okrilje toga  Zbora te su u svoj naslov dobila predznak „papinska“, jer ih preporučuje Sveti Otac Papa i iza njih stoji sa svim svojim autoritetom.

Nastanak PMD

Kad govorimo o Papinskim misijskim djelima, govorimo zapravo o četiri društva nastala u prošlom i pretprošlom stoljeću. To su: Djelo za širenje vjere (1822.); Djelo svetoga Djetinjstva (1843.), Djelo svetog Petra apostola (1889.), te četvrto djelo, Misijska zajednica (1916.). Spomenimo i njihove utemeljitelje: Djelo za širenje vjere osnovala je djevojka Paulina Maria Jaricot (1799.-1862.), Djelo sv. Djetinjstva biskup Charles Auguste Marie de Forbin-Janson (1785.-1844.), Djelo sv. Petra apostola Jeanne Bigard (1859.-1934.) zajedno sa svojom majkom Stephanie, te četvrto Djelo Misijska zajednica osnovao je misionar bl. Paolo Manna (1872.-1952.).

Glavni uredi se već više desetljeća nalaze u Rimu a vode ih četiri glavna tajnika na čelu s predsjednikom Papinskih misijskih djela, pri Zboru za evangelizaciju naroda.
 
Nacionalne uprave PMD

Nacionalnu upravu PMD svojim dekretom osniva Zbor za evangelizaciju naroda, s prethodnim dogovorom s Biskupskim konferencijama pojedinih zemalja pri kojima djeluju Nacionalna misijska vijeća.

Prije demokratskih promjena na našim je prostorima bila samo jedna Nacionalna uprava PMD, dok su se s promjenama državnih granica dogodile promjene i na crkveno-misijskom području. Tako Crkva u Hrvata od 2001. ima dvojicu nacionalnih ravnatelja (s uredima u Sarajevu i u Zagrebu), prema državnim granicama, koji je predstavljaju na Generalnoj godišnjoj skupštini PMD, te na drugim susretima koji se organiziraju na kontinentalnim i drugim razinama. Nacionalnog ravnatelja PMD imenuje pročelnik Zbora za evangelizaciju naroda na prijedlog biskupske konferencije koja predlaže tri imena. Zadaća im je da PMD budu prisutna i djelotvorna u svakoj pojedinoj Crkvi (Statut, čl. 50).
 
Dijecezanski uredi PMD

Biskup u svojoj biskupiji osniva misijski ured koji vodi dijecezanski ravnatelj PMD. Dijecezanski se uredi nalaze pri nad/biskupskim ordinarijatima. Dijecezanski je ravnatelj ujedno i član Nacionalnoga vijeća PMD koji svoju biskupiju predstavlja na Nacionalnoj godišnjoj skupštini.
 
Svjetski dan misija

Svjetski dan misija – Misijska nedjelja u cijelom se svijetu obilježava na predzadnju nedjelju mjeseca listopada, a ustanovio ga je papa Pio XI. 1926. godine. Toga se dana posebno moli za evangelizaciju naroda i prikupljaju se materijalna sredstva za potrebe mladih Crkava u misijskim krajevima.
 
Dan Djela svetog Djetinjstva

Dan Djela svetog Djetinjstva u brojnim se zemljama, među kojima su Hrvatska i BiH, obilježava na blagdan Bogojavljenja (6. siječnja). To je posebni dan  molitve i prikupljanja sredstava u korist projekata za bolje stanje djece u misijskim krajevima. Vrijedna je spomena akcija vezana za Božićno vrijeme i Bogojavljenje nastala u Njemačkoj “Pjevači betlehemske zvijezde” – Die Sternsinger, u kojoj su posebno angažirana djeca i mladi, pomalo zaživljava i na našim prostorima.
 
Radosna vijest

„Misijski list Radosna vijest“, jedini je misijski list na hrvatskom jeziku posljednjih nekoliko desetljeća. Ugledao je svjetlo dana u veljači 1972. godine u Sarajevu. Bio je to svojevrsni nastavak dotadašnjih misijskih listova koji su izlazili na hrvatskom jeziku a to su: Crnče, Jeka iz Afrike i Katoličke misije. Prestali su izlaziti u vrijeme II. svjetskog rata ili kratko poslije toga. List je u početku izlazio svaka dva mjeseca (1972. – 1974.) a potom kao mjesečnik sve do danas s jednogodišnjim prekidom (09. 2000. – 09. 2001.). List je u Sarajevu priređivan, uređivan i tiskan sve do ratnih zbivanja i promjena na ovim prostorima, kada uređivanje i tiskanje prelazi u Zagreb. Nacionalni ravnatelj PMD RH ima ulogu glavnog urednika a nacionalni ravna- telj PMD BiH zamjenik je glavnog urednika. „Misijski list Radosna vijest“ sa svojom informativnom i formativnom zadaćom želi biti glasnik Velikoga Kralja i njegove Crkve u današnjem vremenu.
 
Akcija MIVA

MIVA (Missionary International Vehicular Assosiation) odavno poznata europska ustanova koja se bavi prikupljanjem sredstava za misijska vozila. Akciju je pokrenuo Nijemac otac Paul Schulte (1896.-1975.). Povod za osnivanje te misijske ustanove bila je smrt njegova prijatelja o. Otta Fuhrmanna, misionara u Namibiji. Ljudi su ga cijeli tjedan dana nosili do bolnice da ga spase, no stigao je prekasno.

O. Paul Schulte, svjestan da su mala sredstva bila potrebna da se spasi ne samo život njegova prijatelja nego i mnogih drugih, počeo je razmišljati kako pomoći ljudima u misijskim krajevima. Dao se na prikupljanje sredstava za kupnju vozila misionarima koja će ubrzati korake do bolesnih i siromašnih, kao i do bolnica. Tako je u ožujku 1927. godine, u njemačkom gradu Kölnu, nastala MIVA (tada nazvana latinski: Missionalium Vehiculorom Associatio), koja danas uspješno djeluje u više europskih zemalja kao što su: Njemačka, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Velika Britanija, Poljska, Slovačka, Slovenija..., već je stasala u Hrvatskoj a zaživljava i u BiH.

 

Da biste komentirali, prijavite se.